Konkurentnost Hrvatske: između Armenije i Albanije

Zagreb, 27. rujan 2017. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

slika 1_17.png

 

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Hrvatska 46. na globalnoj ljestvici konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija

ZAGREB, 23. travnja 2014. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je danas rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (eng. Information and Communication Tehnologies - ICT) nalazi na 46. poziciji.

U ovogodišnjem „Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji 2014.“ posvećenom procjeni kapaciteta zemalja za korištenje ICT-a za gospodarski rast i blagostanje, uključeno je 148 ekonomija.

Izvješće o informacijskoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeksom umrežene spremnosti (eng. networked readiness) ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na:
1. ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu,
2. Prihvaćanje i upotreba ICT-a od strane Vlade, gospodarstva i pojedinaca,
3. Poslovno i inovacijsko okruženje te politički i regulatorni okvir,
4. Utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo.

Indeks umrežene spremnosti

1. OKRUŽENJE

Političko i regulatorno

Poslovno i inovacijsko

 

 

2. SPREMNOST

Infrastruktura i digitalni sadržaji

Dostupnost

Vještine

 

3. KORIŠTENJE

Individualno

Poslovno

Vladino

 

4. UTJECAJ

Ekonomski

Društveni

U odnosu na prošlu godinu Finska, Singapur, Švedska, Nizozemska, Norveška i Švicarska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Hong Kong sa 14. na 8. poziciju, SAD s poboljšanjem pozicije za dva mjesta i Južna Koreja za jednu mjesto. Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi pad na 9. poziciju.

Gospodarstva Kine (62.), Brazila (69.), Meksika (79.) i Indije (83.) nastavljaju zaostajati u rangiranju te održivi brzi ekonomski rast ovih zemalja može biti ugrožen ukoliko ne iskoriste svoj cjelokupni digitalni potencijal. S druge strane zemlje s jasnom vizijom razvoja svojih ICT kapaciteta bilježe znatan rast na ljestvici ICT konkurentnosti (Ujedinjeni Arapski Emirati (24.), Kazahstan (38.) ili Panama (43.).

Od zemalja središnje Europe, Slovenija i Češka zadržale su prošlogodišnje pozicije, a Slovačka bilježi rast za 2 mjesta dok Poljska i Mađarska bilježe pad od 5 odnosno 3 mjesta.

Hrvatska ove godine bilježi rast na rang ljestvici s 51. na 46. mjesto što je, prema korištenom pokazatelju ICT spremnosti, smješta na razinu razmjerno uspješnih zemalja.

graf 2.png

Napomena: Rangovi do 2011. godine nisu usporedivi s rangovima za posljednje dvije godine zbog bitne promjene metodologije izračuna.
Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.“, Svjetski gospodarski forum

Od zemalja jugoistočne Europe, Bosna i Hercegovina bilježi znatno poboljšanje s 78. na 68. poziciju, kao i Srbija s 87. na 80. poziciju dok ostale zemlje bilježe pad pozicije, pogotovo Grčka koja sada zauzima 74. poziciju, i nalazi se iza BiH.

tablica 1.png
Napomena: Rangovi do 2011. godine nisu usporedivi s rangovima za posljednje dvije godine zbog bitne promjene metodologije izračuna.
Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.“, Svjetski gospodarski forum

Temeljni razlog poboljšanja pozicije Hrvatske prema prethodnoj godini je napredak za 12 mjesta u okviru indeksa Okruženja te poboljšanje za 7 pozicija u okviru indeksa Utjecaj.

tablica_2.png

Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.“, Svjetski gospodarski forum

graf 1.png

Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.“, Svjetski gospodarski forum


1. OKRUŽENJE
Za 12 pozicija je poboljšan indeks Okruženja. Poslovno i inovacijsko okruženje poboljšano je čak za 14 pozicija, najvećim dijelom zbog smanjenja procjene ukupnog poreznog opterećenja. S druge strane, političko i regulatorno okruženje, za koje Hrvatska zauzima tek 88. poziciju, najlošije je od 10 stupova.

Loš je rang indikatora efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju vladine regulative (132.), te vladine nabave napredne tehnologije (136.).

2. SPREMNOST
Indeks Spremnost stagnira, a zamjetno je pogoršan stup Dostupnost za čak 10 pozicija. Taj pad je posljedica pogoršanja vrijednosti indikatora cijena u mobilnoj mreži (71.) kao i cijena širokopojasnog interneta (51.).

Spremnost je indeks po kojem je Hrvatska najpovoljnije rangirana, ponajviše zahvaljujući indikatorima pokrivenosti mobilnim mrežama (1.) i konkurenciji na tržištima interneta i telefonije (1.).

3. KORIŠTENJE
U okviru ovog indeksa zamjetna je razlika između vrlo dobrog Individualnog korištenja ICT-a (39. pozicija) te vrlo lošeg Poslovnog korištenja i Vladinog korištenja. Ipak, Vladino korištenje ICT-a poboljšano je za znatnih 8 pozicija i to uglavnom zbog poboljšanja Indeksa koji ocjenjuje kvalitetu on line usluga Vlade (40.).

4. UTJECAJ
Indeks Utjecaj poboljšao je svoj rang za 9 pozicija. Zamjetno je poboljšan stup Ekonomski utjecaj (za 15 pozicija), a zamjetno manje Društveni utjecaj s rastom na 66. poziciju s prošlogodišnje 68. Taj rast posljedica je u najvećoj mjeri poboljšanja vrijednosti indikatora kvalitete vladinih usluga građanima korištenjem ICT-a za čak 23. pozicije te indeksa utjecaja ICT-a na nove organizacijske modele i na nove proizvode i usluge.

Za Hrvatsku se može zaključiti kako ima dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope ICT pismenosti, uključenosti ICT-a u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja.

«Hrvatska je ovogodišnjim rezultatima poboljšala svoju poziciju te je bolje rangirana od niza zemalja Europske Unije. Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet, no da bismo dosegli tehnološki standard moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja naše zemlje», istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa umrežene spremnosti koristi 54 varijabli, od kojih 27 varijabli čine kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Međunarodni telekomunikacijski savez (ITU). Preostalih 27 varijabli odnose se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.

„Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.“ rezultat je suradnje Svjetskog gospodarskog foruma i INSEAD-a te Samuel Curtis Johnson poslovne škole za menadžment pri Sveučilištu Cornell, a cjelokupno Izvješće može se preuzeti na stranici www.weforum.org.

Za dodatne informacije, molimo Vas da nas kontaktirate na broj 01/4897 574 ili elektroničkom poštom na konkurentnost@hup.hr.

 

 

 

Galerija