IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

IMD godišnjak konkurentnosti 2014: Hrvatska i dalje među najgorima po konkurentnosti između razvijenih zemalja

ZAGREB, 22. svibnja 2014. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je danas najnovije rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014.» prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti između razvijenih zemalja. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svijetlu neujednačenog  izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

„Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.», ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

SAD je zadržala prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo.

U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu.

Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južna Afrika (52.) bilježe porat konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja, dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.

Od zemalja novih članica EU, Rumunjska (47.) bilježi najveći rast od čak 8 pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend, dok su  Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.

tablica IMD2014.png


Slika 1: Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

 slika 1.png
Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2014, svibanj 2014.

Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela). Nažalost u posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela koja drži posljednju poziciju.

Slika 2: Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u


 slika 2.png
Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2014, svibanj 2014.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, odnosno Hrvatska zaostaje za najkonkurentnijim zemljama svijeta. Dok je u 2011. godini ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49.4% o odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. godini pala na razinu od samo 38.9%

Kako je vidljivo iz slike 3, ocjene konkurentnosti Hrvatske do 2013. godine kretale su se sličnom dinamikom kao i za usporedne zemlje, ali je u 2014.  zaostatak znatno povećan, uz iznimku Slovenije, koja ima gotovo identičnu dinamiku tog pokazatelja, ali ipak na razini višoj za oko 8 postotnih bodova.

Slika 3: Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u – ocjene konkurentnosti (vodeća zemlja=100)

slika 3.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2014, svibanj 2014.


Slika 4: Faktori konkurentnosti Hrvatske

2014.

2013.

Promjena

GOSPODARSKI REZULTATI

Domaća ekonomija

60

59

-1

Međunarodna trgovina

38

44

+6

Strana ulaganja

55

54

-1

Zaposlenost

58

57

-1

Cijene

27

22

-5

EFIKASNOST JAVNOG SEKTORA

Javne financije

54

42

-12

Fiskalna politika

47

46

-1

Institucije

56

56

0

Poslovna legislativa

49

50

+1

Društveno okruženje

35

39

+4

EFIKASNOST POSLOVNOG SEKTORA

Produktivnost i efikasnost

48

49

+1

Tržište rada

60

59

-1

Financije

54

53

-1

Management

60

60

0

Stavovi i vrijednosti

60

60

0

INFRASTRUKTURA

Osnovna infrastruktura

50

49

-1

Tehnološka infrastruktura

44

45

+1

Znanstvena infrastruktura

54

51

-3

Zdravlje i okoliš

34

36

+2

Obrazovanje

42

43

+1

 

Na razini indikatora samo je manji broj izrazito povoljnih, koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost, a to su, u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti, sljedeći indikatori:
• Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza usluga i indeks troškova života. Efikasnost javnog sektora
Niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja, kratko vrijeme osnivanja poduzeća.
• Efikasnost poslovnog sektora
Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.
• Infrastruktura
Vrlo dobri pokazatelji ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu i cijena interneta, odnosa broja učitelja i učenika te sudjelovanja u srednješkolskom obrazovanju.

Slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
- slaba otpornost na krizu niski ekonomski rast, niska zaposlenost;
- birokracija, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir;
- cijena kapitala, porezi i doprinosi;
- slabo poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
- niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menađerskog obrazovanja.

Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost Vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovito pravno i ukupno poslovno okruženje.

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.

Potpuni rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: http://www.imd.ch/wcy

Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na konkurentnost@hup.hr .

-----------------------------------------------------------------------------------

O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»
Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati mjerenja se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.

 

 

 

Galerija