Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

IMD godišnjak konkurentnosti 2016: Hrvatska – bolje ali ne i dovoljno

ZAGREB, 30. svibanj 2016. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije.

 

slika 1.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Istraživanje regionalne konkurentnosti Hrvatske 2013.

ZAGREB, 7. srpnja 2014. – Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavilo je treće po redu istraživanje «Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013.». Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013. (RIK 2013.) nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih županija započetog 2007. godine, čime daje bogatu i kvalitetnu  podlogu za kontinuirano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske u smislu kvalitete faktora o kojima ovisi atraktivnost nekog područja za poslovanje i življenje. Riječ je o istraživanju koje daje jasnu sliku o jakostima i slabostima 21 hrvatske županije te donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Regionalni indeks konkurentnosti može biti dobar „investicijski“ vodič, ali i poticaj brojnim, osobito obrazovnim, institucijama za angažiranje u poboljšavanju pojedinih faktora o kojima ovisi produktivnost gospodarstva i/ili javnog sektora neke sredine.

U profilu konkurentnosti pojedinih županija dogodile su se promjene, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti. U odnosu na prethodna istraživanja regionalne konkurentnosti, Zagrebačka županija je sa 5. mjesta „skliznula“ na 7. mjesto, a na njezino se mjesto  „popela“ Primorsko-goranska županija. Varaždinska županija i Grad Zagreb samo su zamijenili mjesta u odnosu na 2010. godinu. Na začelju su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, tj. županije s najvećim posljedicama rata.

„Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija. Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj; jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To je jedino moguće ostvariti suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rastu. U tome ključnu ulogu ima suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava sa poslovnim sektorom, jer bez stvaranja ljudi s kompetencijama proaktivnosti i inovativnosti koje doprinose prepoznavanju prilika i njihovog pretvaranja u konkurentni pothvat na globalnom tržištu i dalje ćemo se suočavati s najopasnijim problemom svake zemlje, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Usporedba RIK-a 2013. s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine govori kako jačanje konkurentnosti županija zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, konzistentne politike i programe, pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. Dugoročnost tih procesa zatvaranja konkurentskog i razvojnog jaza zahtijeva od svih koji u tim procesima sudjeluju razumijevanje važnosti konzistentnosti, pravodobnosti, istodobnosti primjene različitih politika, programa i instrumenata te nužnosti suradnje.

Temeljem provedene analize konkurentnosti na razini županija u 2013. godini i analize prioriteta i preporuka iz 2007. i 2010. godine, većina prioriteta i preporuka još uvijek nije realizirana te ih je potrebno samo aktualizirati i početi provoditi:

1. Razviti monitoring alate koji se trebaju temeljiti na trogodišnjem istraživanju regionalnog indeksa konkurentnosti a radi jačanja lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem.
2. Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Quadruple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave, akademske zajednice i civilnog društva u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti.
3. Osnažiti operativne kapacitete za korištenje financijskih instrumenta EU-a koji potiču regionalni razvoj.
4. Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvatske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se  ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja.
5. Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između i županija (NUTS 3).
6. Razviti regije znanja. Regije (interesno povezivanje županija) trebaju u žarište aktivnosti staviti znanje i njime pomno upravljati.
7. Koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restrukturiranje gospodarske strukture u regijama i županijama.
8. Jačati poduzetnički kapacitet regija i županija.
9. Jačati investiranje u regije i županije.
10. Jačati regionalne infrastrukturne kapacitete.
11. Podići kvalitetu života u županijama.

Na skupu je održana i panel diskusija „Kako podići konkurentnosti županija u Hrvatskoj?“ na kojoj se raspravljalo o konkretnim mjerama za povećanjem konkurentnosti kao i mogućnostima u korištenju sredstava iz EU fondova za regionalni razvoj.

Istraživanje je provedeno prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Provedeno mjerenje i rangiranje regionalne konkurentnosti temelji se na analizi kvantitativnih i kvalitativnih podataka o poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Statistički podindeks sastoji se od 8 stupova, a anketni od 9 stupova konkurentnosti.

Statistički podindeks 
1. Demografija, zdravlje i kultura
2. Obrazovanje
3. Osnovna infrastruktura i javni sektor
4. Poslovna infrastruktura
5. Investicije i poduzetnička dinamika
6. Razvijenost poduzetništva
7. Ekonomski rezultati – razina
8. Ekonomski rezultati – dinamika 

Perceptivni podindeks
1. Lokacijske prednosti
2. Lokalna uprava
3. Infrastruktura
4. Vladavina prava
5. Obrazovanje
6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija
7. Tehnologija i inovativnost
8. Klasteri
9. Marketing i menadžment

Prezentacija s predstavljanja "Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske 2013."

Za dodatne informacije molimo Vas da nam se obratite elektroničkom poštom na konkurentnost@hup.hr, tel: 01/4897 574.

Galerija