IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2014.- 2015

Zagreb, 3. rujan 2014. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je danas najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2014.-2015.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 77. mjestu među 144 gospodarstva svijeta što je pad za 2 pozicije u odnosu na 2013.godinu.

Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (za 2013. i 2014. godinu) kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Finska, Njemačka i Japan. Od srednjeeuropskih zemalja, Češka bilježi solidan oporavak nakon višegodišnjeg pada. Manji oporavak bilježe i Mađarska i Slovačka, koja je zamijenila pozicije s Hrvatskom. Slovenija nastavlja proces velikog pogoršanja konkurentnosti te se s ranije pozicije među 40 najboljih zemalja, spustila na nisko 70. mjesto. Od zemalja jugoistoka Europe, Bugarska bilježi nastavak dinamičnog napretka na već solidnu 54. poziciju, a u ovoj godini Rumunjska i Makedonija su među zemljama s najvećim poboljšanjem ocjene konkurentnosti te su ove godine znatno ispred Hrvatske, s kojom su bile podjednake prethodne dvije godine.

Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,13 stagnira, što je posljedica neprovođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za čak 24 pozicije.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora institucija (87.), zdravlja i osnovnog obrazovanja (60.), efikasnosti tržišta roba (105.) i tržišta rada (106.), razvoja financijskog tržišta (74.) poslovne sofisticiranosti (83.) i tehnološke spremnosti (44.), dok je zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (91.), inovativnosti (93.), veličine tržišta (79.), visokog obrazovanja (53.) i infrastrukture (44.).

„Hrvatska i dalje stagnira na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Srećom, u nekim indeksima uočljiv je napredak, primjerice u razvoju financijskog tržišta, poslovnoj sofisticiranosti i institucijama. Nažalost,  izrazito je  negativan trend u makroekonomskom okruženju i inovativnosti, što osjećamo u svakodnevnom poslovanju. Ovi rezultati su zasigurno dobra podloga za utvrđivanje prioriteta aktivnosti  svih odlučujućih čimbenika u Hrvatskoj.“,  istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
 

Rezultati „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2014.-2015.“, ukazuju na potrebu za poticanjem inovativnosti i talenata kao područja u kojima lideri u javnom i privatnom sektoru moraju uspješnije surađivati ukoliko žele postići održivi i uključiv gospodarski razvoj. Izvješće također ukazuje na  nedostatak provedbe strukturnih reformi što je najveći izazov održivom globalnom gospodarskom rastu i konkurentnosti. Podjela na izrazito konkurentan sjever Europe i zaostali jugoistok posljedica su provođenja odnosno neprovođenja reformi.

"Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2014.- 2015.", Svjetski gospodarski forum.

Više informacija o istraživanju potražite na www.weforum.org .

Galerija