Konkurentnost Hrvatske: između Armenije i Albanije

Zagreb, 27. rujan 2017. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

slika 1_17.png

 

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Hrvatska 54. na globalnoj ljestvici konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija

ZAGREB, 15. travnja 2015. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (eng. Information and Communication Tehnologies - ICT) nalazi na 54. poziciji od 143 zemlje uključene u istraživanje što je pad od 8 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

„Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji 2015.“ pokazuje da gospodarstva u razvoju i nastajanju ne uspijevaju iskoristiti potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) za pokretanje društvenih i gospodarskih promjena i sustići u razvoju naprednije zemlje. U Izvješću je naglašen sve veći raskorak između zemalja koje koriste Internet u gospodarskom i društvenom okruženju i onih koji ne koriste potencijal ICT-a. Ovogodišnje Izvješće ističe iznimno visoku korelaciju između korištenja ICT od strane pojedinaca, poduzeća te vlada i sposobnosti za jačanjem gospodarskog i društvenog utjecaja. Također naglašava važnost državnog vodstva u stvaranju dobrog regulatornog i poslovnog okruženja s konkurentnim tržištem ICT-a kao temeljnim uvjetom za sve zemlje.

Izvješće o informacijskoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeks umrežene spremnosti (eng. networked readiness) oslanja se na šest načela:
1. Kvalitetno regulatorno i poslovno okruženje koje je važno za potpuno iskorištenje ICT-a i njegovog učinka.
2. ICT spremnost mjerena dostupnošću ICT-a, vještina i infrastrukture kao preduvjetima za postizanje učinka.
3. Široki društveni angažman svih dionika omogućuje potpuni učinak ICT-a – Vlade, poslovnog sektora i građana.
4. Upotreba ICT-a ne treba biti svrha sama sebi. Važan je utjecaj koji korištenje ICT-a ima na gospodarstvo i društvo u cjelini.
5. Postavljeni pokretači razvoja – okoliš, spremnost, razvijenost i korištenje ICT-a svojom interakcijom imaju veći utjecaj na gospodarstvo. Veći utjecaj stvara veći poticaj za zemlje da  poboljšaju okvirne uvjete te spremnost za korištenje ICT-a, čime se stvaraju razvojni ciklusi.
6. Okvir mrežne spremnosti daje jasne smjernice potrebnih politika.

„Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, zabrinutost potiče negativan trend. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, u suprotnom ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U odnosu na prošlu godinu Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska, Norveška i Švicarska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Japan koji je poboljšao svoju poziciju za šest mjesta. Hong Kong i Južna Koreja su ove godine pale s 8. na 14. poziciju odnosno s 10. na 12. poziciju.

 

Rang 2012.

Rang

2013.

Rang

2014.

Rang

2015.

Singapur

2

2

2

1

Finska

3

1

1

2

Švedska

1

3

3

3

Nizozemska

6

4

4

4

Norveška

7

5

5

5

Švicarska

5

6

6

6

SAD

8

9

7

7

Ujedinjeno Kraljevstvo

10

7

9

8

Luksemburg

21

16

11

9

Japan

18

21

16

10


Napredovanje novih tržišta u korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija je razočaravajuće. Ruska Federacija je najviše rangirana zemlja od zemalja BRICS-a koja je na 41. mjestu. Slijedi je Kina (62) koja je zadržala prošlogodišnju poziciju, dok su ostale zemlje znatno pale na ljestvici. Južna Afrika je pala za 5 pozicija i nalazi se na 75. mjestu, Brazil je 84., što je pad za 14 mjesta te India koja je lošija za 6 mjesta i nalazi se na 89. poziciji.

Od zemalja središnje Europe, Slovačka (59.) je zadržala prošlogodišnju poziciju, Poljska (50.) bilježi rast od 4 pozicije dok su Slovenija (37.) i Češka (43.) pale za 1. poziciju, a Mađarska (53.) za 6. pozicija.

Pozicija Hrvatske u okruženju

Hrvatska ove godine bilježi pad na rang ljestvici s 46. na 54. mjesto što je pozicionira u srednje razvijene zemlje. Hrvatska ima prosječnu ocjenu od 4.3 koja je na razini prošlih godina i pokazuje da stojimo na mjestu i ne činimo dovoljno u segmentu reformi, poticanju inovativnosti i informatizaciji javne uprave.

graf 1.png

Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2015.“, Svjetski gospodarski forum

Od zemalja jugoistočne Europe, Srbija (77.) bilježi poboljšanje za 3 mjesta, Makedonija (47.) za 6 mjesta, Grčka (66.) za 8 mjesta, dok Rumunjska (63.) bilježi rast za čak 12. mjesta. Bugarska (73.) je zadržala prošlogodišnju poziciju dok Bosna i Hercegovina ove godine nije uključena u istraživanje.

graf 2.png

Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2015.“, Svjetski gospodarski forum

Indeks umrežene spremnosti – struktura i metodologija

1. OKRUŽENJE

Političko i regulatorno

Poslovno i inovacijsko

 

 

2. SPREMNOST

Infrastruktura

Dostupnost

Vještine

 

3. KORIŠTENJE

Individualno

Poslovno

Vlada

 

4. UTJECAJ

Ekonomski

Društveni

 

Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa umrežene spremnosti sastoji se od 4 podindeksa podijeljenih u 10 stupova. Indeks koristi 53 varijable, od kojih 26 varijabli čine kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Međunarodni telekomunikacijski savez (ITU). Preostalih 27 varijabli odnosi se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.

Profil Hrvatske

Za Hrvatsku se može zaključiti kako ne koristi dovoljno dobro razvijenu postojeću ICT infrastrukturu jer nedostaju potrebne reforme i uključenost ICT-a u kvalitetnije pružanje usluga poslovnom sektoru i građanima.

Temeljni razlog lošije pozicije Hrvatske u odnosu na prethodnu godinu je pad za 10 mjesta u okviru podindeksa Korištenja te pogoršanje za 9 mjesta u okviru podindeksa Utjecaj.

graf 3.png

Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2015.“, Svjetski gospodarski forum

graf 4.png

Izvor: „Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2015.“, Svjetski gospodarski forum

1. OKRUŽENJE
Podindeks Okruženja ostao je na istoj razini. Poslovno i inovacijsko okruženje je nepromijenjeno, dok je s druge strane, političko i regulatorno okruženje neznatno poboljšalo svoju poziciju za jedno mjesto. Pomak je nedovoljan da bi se poboljšao sveukupni rang.

Loš je rang indikatora efikasnosti pravnog sustava u osporavanju vladine regulative (137.), efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (133.) te nabave naprednih  tehnologija od strane Vlade (128.) i pristupa venture kapitalu (110.).

2. SPREMNOST
Indeks Spremnost je u blagom padu. Pogoršan je stup Dostupnost za 6 pozicija kao i stup Vještine za 4 pozicije. Pozitivan pomak uočen je u Infrastrukturi i to za 7 mjesta.

Loš je rang indikatora kvalitete obrazovnog sustava (97.) kao i proizvodnje električne energije (73.).

Spremnost je podindeks po kojem je Hrvatska najpovoljnije rangirana, ponajviše zahvaljujući indikatorima pokrivenosti mobilnim mrežama (1.), i konkurenciji na tržištima interneta i telefonije (1.).

3. KORIŠTENJE
U okviru ovog podindeksa zamjetna je razlika između vrlo dobrog Individualnog korištenja ICT-a (39.) te vrlo lošeg Poslovnog korištenja (92.) i korištenja od strane Vlade (83.). Vladino korištenje ICT-a palo je na ljestvici za značajnih 18 pozicija i to uglavnom zbog pogoršanja indikatora koji ocjenjuje kvalitetu online usluga Vlade (69.) te uspješnosti Vlade u promociji ICT-a (109.).

Korištenje ICT od strane poslovnog sektora također je pogoršalo svoju poziciju za 11. mjesta i to uglavnom zbog niskog kapaciteta za inovacije (123.) te neprimjerenog školovanja zaposlenika (128.).

4. UTJECAJ
Isto tako, podindeks Utjecaj pokazuje lošije rezultate i to čak za 11 pozicija, u odnosu na prošlu godinu . Poboljšan je stup Ekonomski utjecaj (za 4 pozicije), a Društveni utjecaj  pao je s 66. pozicije na lošu 80 poziciju. Taj pad posljedica je, u najvećoj mjeri, pogoršanja vrijednosti indikatora kvalitete online informacija vladinih usluga građanima za čak 36. pozicija te indikatora kvalitete vladinih online usluga za građane (97.).

„Hrvatska bilježi porast zaposlenosti u ICT-u, ali promjene u sustavima naslonjenim na ICT nisu dovoljno kvalitetne i brze. Država treba utjecati na pozitivne pomake kroz reformu javne uprave i obrazovnog sustava kao i kroz kreiranje poticajnog financijskog okvira i promociju ICT industrije – potreban nam je cjeloviti ekosustav koji će omogućiti sustavan razvoj ICT-a kao jedne od rijetkih propulzivnih industrija u Republici Hrvatskoj.“, komentirao je ovogodišnje izvješće Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT Udruge.


 

 

Galerija