Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

IMD godišnjak konkurentnosti 2016: Hrvatska – bolje ali ne i dovoljno

ZAGREB, 30. svibanj 2016. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije.

 

slika 1.png

GEM Hrvatska Rezultati 2012. – 2015.

Zagreb, 18. travanj 2016. – Na Okruglom stolu Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom? GEM Hrvatska 2012. – 2015., u organizaciji Nacionalnog vijeća za konkurentnost predstavljeni su rezultati međunarodnog istraživanja GLOBAL ENTREPRENEURSHIP MONITOR (GEM).

IMG_6280.JPG

Hrvatska i dalje među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta


ZAGREB, 06. svibanj 2015. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate najnovijeg Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 33. mjestu u konkurenciji 141 zemlje svijeta.

T&T.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Hrvatska i dalje među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 06. svibanj 2015. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate najnovijeg Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 33. mjestu u konkurenciji 141 zemlje svijeta. Ovogodišnje izvješće na temu "Rast uz poteškoće“ poseban naglasak stavlja na prilagodbu industrije turizma novim trendovima pri stvaranju radnih mjesta i razvoju gospodarstva.

Hrvatska je za dva mjesta poboljšala svoju poziciju u odnosu na prošla izvješća, ali je teško napraviti usporedbu s prošlim godinama budući da je kod izrade ovog izvješća primijenjena nova metodologija. Najkonkurentnije zemlje svijeta su Španjolska, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države Velika Britanija, Švicarska, Austrija, Italija, Japan i Kanada. Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te da ulažu napore u stvaranju okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je Čadu. Od susjednih zemalja Slovenija se nalazi na 39. mjestu, Mađarska na 41. mjestu, a Srbija na 95. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovogodišnje istraživanje.

T&T.png"Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje i najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, i to je dobra vijest. Iako opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, kao i ostatak našeg gospodarstva, hrvatski turistički sektor zauzima visoko 33. mjesto između 141 zemlje svijeta. To potvrđuje opravdanost daljnjeg ulaganja i razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva", rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ovo Izvješće identificira područja u kojima gospodarstva orijentirana na turizam mogu učiniti više u prilagodbi na promjene globalnih trendova. Ti trendovi uključuju povećani rast broja putnika srednje klase iz zemalja u razvoju te putnike starije životne dobi. Izvješće također naglašava potrebu za prilagodbom turističke industrije u pružanju on line usluga i marketinga budući da mobilni internet u današnje vrijeme sve više definira način odabira i planiranje putovanja.

Sektor putovanja i turizma važna je gospodarska grana jer čini jednu desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku od 3,4% godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3% godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u narednih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2% godišnje.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u četiri kategorije koje obuhvaćaju Podržavajuće okruženje, Podržavajuće politike i uvjete za putovanja i turizam, Infrastrukturu te Prirodna i kulturna bogatstva. Indeks se sastoji od ukupno 14 stupova (Poslovno okruženje, Zaštita i sigurnost, Zdravlje i higijena, Ljudski kapital i tržište rada, Spremnost ICT-a, Prioritetnost sektora turizma i putovanja, Međunarodna otvorenost, Cjenovna konkurentnost, Ekološka održivost, Infrastruktura zračnog prometa, Kopnena i lučka infrastruktura, Infrastruktura turističkih usluga,  Prirodni resursi i Kulturni resursi i poslovna putovanja).

Od navedenih 14 stupova Hrvatska je pozitivno ocijenjena u stupovima Infrastrukture turističkih usluga (6. pozicija), Zdravlja i higijene (18. pozicija), Međunarodne otvorenosti (19. pozicija) i Zaštite i sigurnosti (28. pozicija). Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija, razvijenosti mreže bankomata i prihvaćanja kreditnih kartica. Pozitivna ocjena u Međunarodnoj otvorenosti posljedica je velikog broja regionalnih trgovinskih sporazuma. Također dobroj poziciji Hrvatske pridonosi mobilni širokopojasni Internet i raširenost mobilnih mreža. 

S druge strane, od navedenih 14 stupova najlošije je ocijenjen stup Poslovnog okruženja (125. pozicija), stup Cjenovna konkurentnost (101. pozicija) i Prioritetnost sektora turizma i putovanja (74. pozicija). Ovo je odraz loših pozicija koje se odnose na utjecaj poreza na poticaje za rad (139.), utjecaj poreza na poticaje za ulaganje (139.), utjecaj propisa na izravna strana ulaganja (137.), efikasnost regulatornog okvira u pobijanju propisa (135.) i rješavanju sporova (132.) te troškovi građevinskih dozvola (132.). Nadalje obrazovanje zaposlenika (128.) te praksa zapošljavanja i otpuštanja (126.) predstavljaju područja koja treba poboljšati.

Svi podaci prikupljeni su iz javno dostupnih izvora te putem istraživanja vodećih gospodarstvenika svake zemlje.

Galerija