Konkurentnost Hrvatske: između Armenije i Albanije

Zagreb, 27. rujan 2017. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

slika 1_17.png

 

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

IMD godišnjak konkurentnosti 2015: Hrvatska poboljšala poziciju na ljestvici konkurentnosti

ZAGREB, 27. svibnja 2015. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2015.» prema kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje za jedno mjesto na ljestvici. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD pobuđuje zanimanje poslovne i političke zajednice jer mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

„Analiza ukazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak zemlje i izlazak iz krize. Na globalnoj razini procesi se ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Stoga, kao i do sada svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.», ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

SAD je zadržala prvu poziciju zahvaljujući efikasnosti poslovnog i financijskog sektora, svojoj inovativnosti i dobroj infrastrukturi. Slijede je Hong Kong (2.) i Singapur (3.) koji su, na ljestvici konkurentnosti, preskočili Švicarsku. U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (4.), Luksemburg (6.), Norveška (7.), Danska (8.), Švedska (9.) i Njemačka (10.). Zemlje istočne Europe imaju različite rezultate. Poljska, Češka i Slovenija poboljšale su svoju poziciju dok su Estonija, Latvija, Rusija i Ukrajina pale na ljestvici. Među velikim gospodarstvima u nastajanju Brazil i Južna Afrika neznatno su pogoršale poziciju dok  Meksiko i Kina bilježe napredak te je razvidno da se faktori koji utječu na njihovu konkurentnost razlikuju. U ovogodišnje Izvješće prvi je put uključena Mongolija, kao brzo rastuća ekonomija, koja se nalazi na 57. poziciji.

ranking.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2015, svibanj 2015.

Ovogodišnje rangiranje ističe važnost efikasnosti poslovnog sektora jer je uočeno da od deset prvorangiranih zemalja njih devet je visoko pozicionirano po efikasnosti poslovnog sektora.

Poslovna učinkovitost pokazuje u kojoj mjeri nacionalno okruženje potiče poduzeća da posluju na inovativan, profitabilan i odgovoran način. To se ocjenjuje kroz pokazatelje vezane za produktivnost, kao što su tržište rada, financije, upravljanje te stavove i vrijednosti koje karakteriziraju poslovno okruženje.

business efficiency.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2015, svibanj 2015.

Slika 1: Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja

table 1.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2015, svibanj 2015.

Ove godine bilježimo drugo poboljšanje pozicije Hrvatske u posljednjih sedam godina. Podsjetimo, u 2008. godini se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u 2014. godini iza Hrvatske bila je rangirana samo Venezuela. Ove godine iza nas na ljestvici konkurentnosti nalaze se Venezuela,  Argentina i Ukrajina te se naša pozicija realno poboljšala za 2 mjesta, ali je mjesto ispred Hrvatske zauzela novouvrštena Mongolija pa je nominalno naš pomak na ljestvici za jedno mjesto.

Slika 2: Konkurentnost Hrvatske

table 2.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2015, svibanj 2015.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a u 2015. godini poboljšanje ocjene je zamjetno. Međutim, vrlo je sličan pomak i ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo,  razina je i nadalje znatno ispod 50, a 4 od 5 usporednih zemalja ima ocjene na razini 57. „Godišnjak svjetske konkurentnosti 2015.”, IMD-a tako potvrđuje činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno u provođenju reformi te je nepromijnjen i velik zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije. 

Slika 3: Konkurentnost Hrvatske – ocjene konkurentnosti (vodeća zemlja=100)

table 3.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2015, svibanj 2015.

Slika 4: Faktori konkurentnosti Hrvatske

2015.

2014.

Promjena

GOSPODARSKI REZULTATI

Gospodarski rezultati

57

58

+1

Međunarodna trgovina

27

38

+11

Strana ulaganja

47

55

+8

Domaća ekonomija

59

60

+1

Zaposlenost

58

58

0

Cijene

48

27

-21

Efikasnost javnog sektora

56

54

-2

Fiskalna politika

47

47

0

Javne financije

55

54

-1

Institucije

57

56

-1

Poslovna legislativa

52

49

-3

Društveno okruženje

39

35

-4

Efikasnost poslovnog sektora

61

59

-2

Financije

52

54

+2

Tržište rada

61

60

-1

Management

61

60

-1

Stavovi i vrijednosti

61

60

-1

Produktivnost i efikasnost

55

48

-7

Infrastruktura

43

41

-2

Znanstvena infrastruktura

54

54

0

Zdravlje i okoliš

34

34

0

Obrazovanje

42

42

0

Osnovna infrastruktura

51

50

-1

Tehnološka infrastruktura

48

44

-4

 

Uzroci rasta ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti  odnose se su na poboljšanje bitnih indikatora vanjskotrgovinske konkurentnosti (+11), u najvećoj mjeri zbog izvoza usluga, posebice turističkih. Znatno je poboljšanje i indikatora stranih ulaganja (+8).

Najveći pad zabilježen je u području cijena (-21) i odnosi se na rast potrošačkih cijena, posebice prehrambenih proizvoda te u indeksu produktivnosti i efikasnosti (-7), zbog pogoršanja pokazatelja produktivnosti rada.

Na razini indikatora samo je manji broj izrazito povoljnih, koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost, a to su, u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti, sljedeći indikatori:
• Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza usluga i relativno niski troškovi stanovanja.
• Efikasnost javnog sektora
Niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.
• Efikasnost poslovnog sektora
Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.
• Infrastruktura
Vrlo dobri pokazatelji ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu, razmjerno niske cijene pristupa internetu, povoljan odnos broja učitelja i učenika te dostupnost zdravstvenih usluga.

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
 slaba otpornost na krizu, niski ekonomski rast, niska zaposlenost;
  birokracija, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir;
 cijena kapitala, porezi i doprinosi;
 slabo poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
 zastarjelost porizvodne tehnologije, niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.

Po mišljenju gospodarstvenika kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja.

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.

Potpuni rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici:
http://www.imd.org/wcc/wcy-world-competitiveness-yearbook/

Galerija