IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici konkurentnosti

Zagreb, 30. rujan 2015. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“ . U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi, kao i prošle godine, na 77. mjestu među 140 gospodarstva svijeta.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Češka, Makedonija, Rumunjska i Poljska. Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija su zadržale prošlogodišnju poziciju dok Mađarska i Crna Gora bilježe pad za 3 mjesta.

Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,1 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Bitan napredak zahtjeva provođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog tržišta za 14 mjesta.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju blago poboljšanje ocjene faktora visokog obrazovanja i treninga (51.), efikasnosti tržišta rada (105.), tehnološke spremnosti (43.) te inovacija (92.), dok je i ove godine zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (107.) i razvoja financijskog tržišta (88.).

„Današnji svijet ubrzanim tempom uvodi nove tehnologije, digitalizira javni sektor a time podiže razinu transparentnosti i efikasnosti.  Naš potencijal za napredak je značajan i to nam daje razlog za optimizam, ali nedostaje nam snaga da ga iskoristimo. Moramo ubrzano uhvatiti korak s naprednim sredinama ako želimo bitno poboljšati svoju poziciju i osigurati povećanje blagostanja za naše građane. Hrvatska nije uspjela ostvariti znatan napredak u nekoliko ključnih segmenata koji nas čine manje konkurentnim od našeg potencijala. Bilježimo negativan trend u makroekonomskom okruženju što je rezultat fiskalnog deficita te razvoju financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala. Nismo stvorili uvjete u kojima se isplati investirati u Hrvatskoj.  Analiza ukazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga, kao i do sada, svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta. Krajnji rezultat ovakvih procesa bi trebao biti poboljšavanje životnog standarda naših građana i povećanje razine blagostanja“,  istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

IMG_2683.JPG

Rezultati „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“, ukazuju na nedostatak dugoročnih strukturnih reformi potrebnih da potaknu produktivnost i poduzetništvo ključno za podizanje standarda građana, smanjenja nezaposlenost i stvaranja gospodarstava otpornih na krizu. Podjela na izrazito konkurentan sjever Europe i zaostali jugoistok posljedica su provođenja odnosno neprovođenja reformi.

Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (za 2014. i 2015. godinu) kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.

PREZENTACIJA: IZVJEŠĆE O GLOBALNOJ KONKURENTNOSTI 2014. - 2015.: POZICIJA HRVATSKE

Galerija