Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

IMD godišnjak konkurentnosti 2016: Hrvatska – bolje ali ne i dovoljno

ZAGREB, 30. svibanj 2016. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije.

 

slika 1.png

GEM Hrvatska Rezultati 2012. – 2015.

Zagreb, 18. travanj 2016. – Na Okruglom stolu Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom? GEM Hrvatska 2012. – 2015., u organizaciji Nacionalnog vijeća za konkurentnost predstavljeni su rezultati međunarodnog istraživanja GLOBAL ENTREPRENEURSHIP MONITOR (GEM).

IMG_6280.JPG

Hrvatska i dalje među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta


ZAGREB, 06. svibanj 2015. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate najnovijeg Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 33. mjestu u konkurenciji 141 zemlje svijeta.

T&T.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici konkurentnosti

Zagreb, 30. rujan 2015. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“ . U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi, kao i prošle godine, na 77. mjestu među 140 gospodarstva svijeta.

Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Češka, Makedonija, Rumunjska i Poljska. Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija su zadržale prošlogodišnju poziciju dok Mađarska i Crna Gora bilježe pad za 3 mjesta.

Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,1 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Bitan napredak zahtjeva provođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog tržišta za 14 mjesta.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju blago poboljšanje ocjene faktora visokog obrazovanja i treninga (51.), efikasnosti tržišta rada (105.), tehnološke spremnosti (43.) te inovacija (92.), dok je i ove godine zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (107.) i razvoja financijskog tržišta (88.).

„Današnji svijet ubrzanim tempom uvodi nove tehnologije, digitalizira javni sektor a time podiže razinu transparentnosti i efikasnosti.  Naš potencijal za napredak je značajan i to nam daje razlog za optimizam, ali nedostaje nam snaga da ga iskoristimo. Moramo ubrzano uhvatiti korak s naprednim sredinama ako želimo bitno poboljšati svoju poziciju i osigurati povećanje blagostanja za naše građane. Hrvatska nije uspjela ostvariti znatan napredak u nekoliko ključnih segmenata koji nas čine manje konkurentnim od našeg potencijala. Bilježimo negativan trend u makroekonomskom okruženju što je rezultat fiskalnog deficita te razvoju financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala. Nismo stvorili uvjete u kojima se isplati investirati u Hrvatskoj.  Analiza ukazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga, kao i do sada, svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta. Krajnji rezultat ovakvih procesa bi trebao biti poboljšavanje životnog standarda naših građana i povećanje razine blagostanja“,  istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

IMG_2683.JPG

Rezultati „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“, ukazuju na nedostatak dugoročnih strukturnih reformi potrebnih da potaknu produktivnost i poduzetništvo ključno za podizanje standarda građana, smanjenja nezaposlenost i stvaranja gospodarstava otpornih na krizu. Podjela na izrazito konkurentan sjever Europe i zaostali jugoistok posljedica su provođenja odnosno neprovođenja reformi.

Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (za 2014. i 2015. godinu) kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.

PREZENTACIJA: IZVJEŠĆE O GLOBALNOJ KONKURENTNOSTI 2014. - 2015.: POZICIJA HRVATSKE

Galerija