Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

IMD godišnjak konkurentnosti 2016: Hrvatska – bolje ali ne i dovoljno

ZAGREB, 30. svibanj 2016. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije.

 

slika 1.png

GEM Hrvatska Rezultati 2012. – 2015.

Zagreb, 18. travanj 2016. – Na Okruglom stolu Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom? GEM Hrvatska 2012. – 2015., u organizaciji Nacionalnog vijeća za konkurentnost predstavljeni su rezultati međunarodnog istraživanja GLOBAL ENTREPRENEURSHIP MONITOR (GEM).

IMG_6280.JPG

Hrvatska i dalje među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta


ZAGREB, 06. svibanj 2015. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate najnovijeg Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 33. mjestu u konkurenciji 141 zemlje svijeta.

T&T.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

IMD godišnjak konkurentnosti 2016: Hrvatska – bolje ali ne i dovoljno

ZAGREB, 30. svibanj 2016. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2016.» prema kojem je Hrvatska, kao i prošle godine, zauzela 58. mjesto od ukupno 61. vodeće svjetske ekonomije. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 342 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2016. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2015. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD pobuđuje zanimanje poslovne i političke zajednice jer mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje. 

„Izvješće pokazuje da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni da bi podigli Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti, jer su druge zemlje također nastavile napredovanje. Unatoč boljoj ukupnoj ocjeni i nadalje smo čvrsto pri dnu ljestvice, najslabiji od svih novih članica Europske unije. Stoga, je neophodno potrebno da se pokrenu procesi koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.», ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je po prvi put vodeća ekonomija i prestigao je SAD na ljestvici konkurentnosti, koji se nalazi na trećem mjestu. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska pa slijede Singapur (4), Švedska (5), Danska (6), Irska (7), Nizozemska (8), Norveška (9) te Kanada (10). Izvješće pokazuje da zemlje istočne Europe napreduju na ljestvici konkurentnosti, posebno u području gospodarstva te se izjednačavaju s zemljama zapadne Europe. Češka na 27. mjestu je trenutno najkonkurentnije gospodarstvo u istočnoj Europi, a slijede Litva (30), Estonija (31) i Poljska (33). Gospodarstva Latvije, Slovačke i Slovenije su među najbrže rastućim.  Među velikim gospodarstvima u nastajanju Brazil, Meksiko i Kina su pogoršale svoje pozicije.

WCY
2016

Zemlja

WCY
2015

Promjena

WCY
2016

Zemlja

WCY
2015

Promjena

1

Hong Kong

2

1

31

Estonia

31

0

2

Švicarska

4

2

32

Francuska

32

0

3

SAD

1

-2

33

Poljska

33

0

4

Singapur

3

-1

34

Španjolska

37

3

5

Švedska

9

4

35

Italija

38

3

6

Danska

8

2

36

Čile

35

-1

7

Irska

16

9

37

Latvija

43

6

8

Nizozemska

15

7

38

Turska

40

2

9

Norveška

7

-2

39

Portugal

36

-3

10

Kanada

5

-5

40

Slovačka

46

6

11

Luksemburg

6

-5

41

India

44

3

12

Njemačka

10

-2

42

Filipini

42

0

13

Katar

13

0

43

Slovenia

49

6

14

Tajvan

11

-3

44

Rusija

45

1

15

UAE

12

-3

45

Meksiko

39

-6

16

Novi Zeland

17

1

46

Madžarska

48

2

17

Australia

18

1

47

Kazahstan

34

-13

18

Velika Britanija

19

1

48

Indonesia

42

-6

19

Malezija

14

-5

49

Rumunjska

47

-2

20

Finska

20

0

50

Bugarska

55

5

21

Izrael

21

0

51

Kolumbia

51

0

22

Belgija

23

1

52

Južna Afrika

53

1

23

Island

24

1

53

Jordan

52

-1

24

Austria

26

2

54

Peru

54

0

25

Kina  

22

-3

55

Argentina

59

4

26

Japan

27

1

56

Grčka

50

-6

27

Češka

29

2

57

Brazil

56

-1

28

Tajland

30

2

58

Hrvatska

58

0

29

Koreja

25

-4

59

Ukraina

60

1

30

Litva

28

-2

60

Mongolia

57

-3

61

Venezuela

61

0

 

Ovogodišnje rangiranje ponovno potvrđuje važnost efikasnosti poslovnog sektora koje je bilo ključno da Hong Kong bude prvo rangirani na ljestvici, a poslovno okruženje Švicarske temeljeno na kvaliteti razlog je njenog zadržavanja druge pozicije.

Poslovna učinkovitost je pokazatelj koji mjeri kako nacionalno okruženje potiče poduzeća da posluju na inovativan, profitabilan i odgovoran način kroz pokazatelje vezane za produktivnost, kao što su tržište rada, financije, upravljanje te stavove i vrijednosti koje karakteriziraju poslovno okruženje.

Slika 1: Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

slika 1.png

Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2016, svibanj 2016.

Ove godine Hrvatska je zadržala 58. poziciju, iako je u odnosu na prošlu godinu poboljšala ocjenu konkurentnosti. U 2008. godini se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u 2014. godini iza Hrvatske bila je rangirana samo Venezuela. Prošle godine iza nas na ljestvici konkurentnosti nalazile su se Venezuela, Ukrajina i Argentina, a ove godine su to Venezuela, Mongolija i Ukrajina.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo uz primjetno poboljšanje ocjene Slovačke i Slovenije koje su ove godine skočile za 6 mjesta.  To potvrđuje činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno u provođenju reformi te je vidljiv zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije. 

Slika 2: Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u – ocjene konkurentnosti (vodeća zemlja=100)

slika 3.png 
Izvor: IMD World Competitiveness  Yearbook 2016, svibanj 2016.

Ovogodišnje ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti pokazuju sljedeće bitnije promjene:
- Poboljšanje indeksa cijena (+9) zbog vrlo niske inflacije te pada cijena najma stanova i poslovnih prostora.
- Poboljšanje  indeksa društvenog okruženja (+6) zbog povoljnih pokazatelja spolne ravnopravnosti.

Najveći pad zabilježen je u području indeksa fiskalne politike (-7) zbog povećanja razine javnog duga i bitno lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike te pogoršanje indeksa stranih ulaganja (-5) zbog iznimno niske razine stranih ulaganja, kako u Hrvatsku, tako i iz Hrvatske, kao i pogoršanja ocjenje prijetnje inozemne konkurencije u području usluga. Također je zamjetno pogoršanje indeksa tehnološke infrastrukture (-4) zbog smanjenja ulaganja u ICT, kao i pogoršanja anketnih ocjena politike tehnološkog razvoja.

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:
• Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza usluga te niski index troškova života i niske cijene najma uredskog prostora.
• Efikasnost javnog sektora
Niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.
• Efikasnost poslovnog sektora
Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.
• Infrastruktura
Povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, dostupnost zdravstvenih usluga, niski troškovi mobilnih telekomunikacija.

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
- loše poslovno okruženje
- slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nedovoljna diverzifikacija gospodarstva;
- neefikasna birokracija, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir;
- visoka cijena kapitala, preveliki porezi i doprinosi;
- slabo poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
- zastarjelost porizvodne tehnologije, niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.

2015.

2016.

Promjena

GOSPODARSKI REZULTATI

Gospodarski rezultati

57

56

+1

Međunarodna trgovina

27

24

+3

Strana ulaganja

47

52

-5

Domaća ekonomija

59

58

+1

Zaposlenost

58

60

-2

Cijene

48

39

+9

Efikasnost javnog sektora

56

56

0

Fiskalna politika

47

54

-7

Javne financije

55

54

+1

Institucije

57

54

+3

Poslovna legislativa

52

55

-3

Društveno okruženje

39

33

+6

Efikasnost poslovnog sektora

61

61

0

Financije

52

56

-4

Tržište rada

61

60

+1

Management

61

60

+1

Stavovi i vrijednosti

61

61

0

Produktivnost i efikasnost

55

52

+3

Infrastruktura

43

43

0

Znanstvena infrastruktura

54

52

+2

Zdravlje i okoliš

34

34

0

Obrazovanje

42

42

0

Osnovna infrastruktura

51

49

+2

Tehnološka infrastruktura

48

52

-4

 

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, visoka razina obrazovanja, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, sposobnost vlade te učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja.

 

Galerija