Konkurentnost Hrvatske: između Armenije i Albanije

Zagreb, 27. rujan 2017. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

slika 1_17.png

 

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

Prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji 2016. Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.


U ovogodišnjem izvješću o informacijskoj tehnologiji na temu Inovacije u digitalnoj ekonomiji uključeno je 139 zemalja. Najbolje rangirane zemlje su Singapur, Finska, Švedska, Norveška, SAD, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Luksemburg i Japan.

Ključni rezultati ovogodišnjeg Izvješća su:
• Digitalna revolucija mijenja načine na koje inoviramo.
• Finska, Švicarska, Švedska, Izrael, Singapur, Nizozemska i SAD bilježe rast gospodarstva odnosno digitalnih inovacija u odnosu na ostale zemlje. Karakterizira ih poslovni sektor koji je prihvatio sve oblike digitalnih interakcija te stavlja digitalizaciju u središte svih operacija.
• Poduzeća i vlade većinom zanemaruju stalno rastuću populaciju korisnika digitalnih tehnologija.
• Digitalne tehnologije mogu unaprijediti društvo – ali samo ako su  usklađene s inovativnim upravljanjem i regulativom.

Izvješće o informacijskoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeksom mrežne spremnosti ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na:
1. ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu.
2. Prihvaćanje i upotreba ICT-a od strane Vlade, gospodarstva i pojedinaca.
3. Poslovno i inovacijsko okruženje, te politički i regulatorni okvir.
4. Utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo.

Indeks umrežene spremnosti – struktura i metodologija

Metodologija izrade Indeksa umrežene spremnosti sastoji se od 4 podindeksa podijeljenih u 10 stupova. Indeks koristi 53 varijable, od kojih 27 varijabli čine kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Međunarodni telekomunikacijski savez (ITU). Preostalih 26 varijabli odnosi se na podatke prikupljene anketom mišljenja poduzetnika.

NRI2016.png

Pozicija Hrvatske u okruženju

Hrvatska se i ove godine nalazi na 54. mjestu što je pozicionira u srednje razvijene zemlje s prosječnom ocjenom od 4.3 koja je na razini prošlih godina i pokazuje da stojimo na mjestu dok zemlje s kojima se želimo uspoređivati brže provode reforme i napreduju.

Od zemalja srednje Europe, Slovačka (47.), Poljska (42.) i Češka (36.) u odnosu na prošlu godinu znatno su poboljšale svoje pozicije i ušle su u 50 najkonkurentnijih zemalja dok je Slovenija (37.) ostala na istoj poziciji, a Mađarska (50.) napredovala za 3 pozicije. 

GITR2016_graf1.png 

Od zemalja jugoistočne Europe, Makedonija (46.) bilježi poboljšanje za 1 mjesto, Srbija (75.) za 2 mjesta, Bugarska (69.) za 4 mjesta i Crna Gora (51.) za 5 mjesta dok Grčka (70.) bilježi pad za 4 mjesta kao i Rumunjska (66.) za 3 mjesta.

GITR16_graf2.png

Profil Hrvatske

Za Hrvatsku se može zaključiti kako ne koristi dovoljno dobro razvijenu postojeću ICT infrastrukturu jer nedostaju potrebne reforme. Također nedostaje jasna vizija u ICT programima Vlade RH kao i kvalitetne ICT usluge za poslovni sektor. Ujedno zabrinjava i sporo provođenje digitalizacije javne uprave

Temeljni razlozi stagnacije Hrvatske su pogoršanje okviru podindeksa Spremnosti za 8 mjesta, podindeksa Korištenja za 2  te podindeksa Utjecaj također za 1 mjesto. Ovi rezultati su posljedica i neprovođenja reformi.

GITS16_graf3.png


1. OKRUŽENJE
U ovogodišnjem Izvješću jedino je podindeks Okruženja porastao i to samo za 1. mjesto. Pozicija stupa Političkog i regulatornog okruženja pogoršana je za 5 mjesta dok je stup Poslovnog i inovacijskog okruženja ostao nepromijenjen. Pomak podindeksa u odnosu na ostale indikatore je nedovoljan da bi se poboljšao sveukupni rang.

Loš je rang indikatora efikasnosti pravnog sustava u osporavanju vladine regulative (132.), efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (136.) te nabave naprednih  tehnologija od strane Vlade (124.) i pristupa rizičnom kapitalu (109.).

2. SPREMNOST
Podindeks Spremnost je u padu za 8 pozicija. Pogoršan je stup Dostupnost za čak 24 pozicije kao i stup Vještine za 2 pozicije. Stup Infrastrukture je ostao nepromijenjen.

Loš je rang indikatora kvalitete obrazovnog sustava (103.) kao i prepaid tarife za mobitele (76.) te tarife za fiksni širokopojasni Internet (74.).

Spremnost je još uvijek podindeks po kojem je Hrvatska najpovoljnije rangirana, ponajviše zahvaljujući indikatorima pokrivenosti mobilnim mrežama (1.), i konkurenciji na tržištima interneta i telefonije (1.).

3. KORIŠTENJE
Podindeks Korištenje pogoršao je poziciju za 2 mjesta. Kod ovog podindeksa zamjetna je razlika između vrlo dobrog Individualnog korištenja ICT-a (43.) te vrlo lošeg Poslovnog korištenja (98.) i korištenja od strane Vlade (90.). Vladino korištenje ICT-a je pogoršalo poziciju za 7 mjesta i to uglavnom zbog pogoršanja indikatora koji ocjenjuje važnost ICT-a u viziji Vlade (101.) te uspješnosti Vlade u promociji ICT-a (112.).

Korištenje ICT od strane poslovnog sektora također je pogoršalo svoju poziciju za 6. mjesta i to uglavnom zbog niskog kapaciteta za inovacije (122.) te nedovoljnog školovanja zaposlenika (122.).

4. UTJECAJ
Podindeks Utjecaj neznatno je pogoršao svoju poziciju za 1. mjesto u odnosu na prošlu godinu. Pogoršana je pozicija stupa Ekonomski utjecaj (42.) za dva mjesta te stupa Društveni utjecaj (82.) isto za 2 mjesta. Loš je rang vrijednosti indikatora kvalitete online informacija vladinih usluga građanima (88.) te indikatora kvalitete vladinih online usluga za građane (93.).

„Moramo biti nezadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, jer nije prekinut negativan trend. Stagnacija na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja željama, nego potrebnim reformama. Potrebno je stvoriti platformu kojom ćemo iskoristiti sinergijski potencijal skladnog djelovanja javnog i privatnog sektora u aktiviranju i korištenju ICT-a za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i unapređenja  javnog sektora. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, jer već gubimo korak s naprednim dijelom svijeta.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.


PREZENTACIJA "GLOBALNO IZVJEŠĆE O INFORMACIJSKOJ TEHNOLOGIJI 2016."

Galerija