Konkurentnost Hrvatske: između Armenije i Albanije

Zagreb, 27. rujan 2017. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

slika 1_17.png

 

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem. Hrvatska je poboljšala svoju poziciju za 3 mjesta i ocjenu s 4,2 u 2014. godini na 4,8 u 2016. godini. Izvješće se objavljuje svake dvije godine i ove godine je djelomično promijenjena metodologija tako da usporedba sa 2014. godinom nije u potpunost primjenjiva.

Indeks pokazuje u kojoj su mjeri u gospodarstvima svijeta razvijene institucije, politike, infrastruktura i usluge koje omogućuju slobodan protok robe preko granica do odredišta. Indeks lakoće trgovanja svaku državu ocjenjuje kroz četiri područja: otvorenosti tržišta, granične administracije, razvijenosti infrastrukture i operativnog okruženja te kroz sedam stupova, i to: pristup domaćem tržištu, pristup stranom tržištu, efikasnosti i transparentnosti granične administracije, dostupnosti i kvaliteti transportne infrastrukture, dostupnosti i kvaliteti transportnih usluga, dostupnosti i uporabi ICT-a te operativnog okruženja.


Vodeće države ove su godine Singapur, Nizozemska i Hong Kong, a među prvih deset država nalaze se još Luksemburg, Švedska, Finska, Austrija, Velika Britanija, Njemačka i Belgija. Izvješće pokazuje da su zemlje ASEAN-a ili Saveza država Jugoistočne Azije otvorenije za trgovinu od zemalja Europske unije i SAD-a. Singapur, Hong Kong i zemlje sjeverne i zapadne Europe još uvijek dominiraju po lakoći trgovanja. Izvješće također ukazuje da su trgovina i gospodarski razvoj čvrsto povezani te da je potrebno učiniti dodatne napore kako bi se osiguralo da ta trgovina bude inkluzivna, odnosno otvorena svima. 

Izvješće također ukazuje kako najmnogoljudnije zemlje nisu u mogućnosti u kvalitetno sudjelovati u međunarodnoj trgovini i globalnom lancu vrijednosti. Tako se Kina nalazi na 61. mjestu dok su Indija (102.), Brazil, (110.), Rusija (111.) i Pakistan (122.) ispod 100. pozicije.

Od navedenih kriterija, Hrvatska je najbolje ocjenjena po kriteriju otvorenosti tržišta, koji uključuje dostupnost domaćem tržištu i dostupnost stranom tržištu, gdje smo zauzeli 24. mjesto. Po kriteriju granične administracije nalazimo se na 38. mjestu, infrastrukture na 50. mjestu te operativnog okruženja na 72. mjestu.
Od navedenih stupova, Hrvatska je najbolje ocjenjena u stupu pristupa domaćem tržištu (27.), pristupa stranom tržištu (28.) te efikasnosti i transparentnosti granične administracije (38.).  Najlošije smo ocijenjeni u stupu operativnog okruženja (72.) te dostupnosti i kvaliteti transportne infrastrukture (61.).

Najproblematičniji faktori za izvoz iz Hrvatske su: neadekvatna proizvodna tehnologija i vještine, identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca, pristup financiranju, poteškoće u zadovoljavanju zahtjeva kupaca za količinom i kvalitetom, tehnički zahtjevi i standardi u inozemstvu, tarifne barijere u inozemstvu, opterećujući zahtjevi na stranim granicama, veliki troškovi ili kašnjenja uzrokovani međunarodnim transportom te korupcija na stranim granicama.

Među najproblematičnijim faktorima za uvoz izdvojeni su: tehnički uvjeti i standardi u zemlji, opterećujuće uvozne procedure, tarife, veliki troškovi ili kašnjenja uvjetovani međunarodnim i domaćim transportom, korupcija na granici, neadekvatna telekomunikacijska infrastruktura te kriminal i krađa.


Od država u našem okruženju, najlošije je rangirana Bosna i Hercegovina na 83. mjestu, Srbija se nalazi na 64. mjestu., Crna Gora na 62. mjestu te Makedonija na 56. mjestu dok je Slovenija ove godine rangirana na 32. mjestu.


Cjelokupni izvještaj sa najvažnijim naglascima te profilima država dostupan je na        http://www3.weforum.org/docs/WEF_GETR_2016_report.pdf

Galerija