ZAGREB, 23. svibanj 2018. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2018.». Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 61. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2018. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2017. i 2018. godinu.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.
„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države.
Vrijeme u kojem živimo, okarakterizirano naglim promjenama, digitalizacijom procesa i mobilnošću zahtjeva temeljite društvene promjene kako bi osigurali željene poslovne i društvene uvjete za naše građane. Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno je pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena. Odgovornost je na svima nama da provedemo nužne promjene u okviru naše nadležnosti i mogućnosti.», ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.
Globalna konkurentnost
| WCY 2018 |
Zemlja | WCY 2017 |
Promjena | WCY 2017 |
Zemlja | WCY 2016 |
Promjena | |
| 1 | SAD | 4 | +3 | 33 | Portugal | 39 | +6 | |
| 2 | Hong Kong | 1 | -1 | 34 | Poljska | 38 | +4 | |
| 3 | Singapur | 3 | 0 | 35 | Čile | 35 | 0 | |
| 4 | Nizozemska | 5 | +1 | 36 | Španjolska | 34 | -2 | |
| 5 | Švicarska | 2 | -3 | 37 | Slovenija | 43 | +6 | |
| 6 | Danska | 7 | +1 | 38 | Kazahstan | 32 | -6 | |
| 7 | UEA | 10 | +3 | 39 | Saudijska Arabija | 36 | -3 | |
| 8 | Norveška | 11 | +3 | 40 | Latvija | 40 | 0 | |
| 9 | Švedska | 9 | 0 | 41 | Cipar | 37 | -4 | |
| 10 | Kanada | 12 | +2 | 42 | Italija | 44 | +2 | |
| 11 | Luksemburg | 8 | -3 | 43 | Indonezija | 42 | -1 | |
| 12 | Irska | 6 | -6 | 44 | Indija | 45 | +1 | |
| 13 | Kina | 18 | +5 | 45 | Rusija | 46 | +1 | |
| 14 | Katar | 17 | +3 | 46 | Turska | 47 | +1 | |
| 15 | Njemačka | 13 | -2 | 47 | Mađarska | 52 | +5 | |
| 16 | Finska | 15 | -1 | 48 | Bugarska | 49 | +1 | |
| 17 | Tajvan | 14 | -3 | 49 | Rumunjska | 50 | +1 | |
| 18 | Austrija | 25 | +7 | 50 | Filipini | 47 | -3 | |
| 19 | Australija | 21 | +2 | 51 | Meksiko | 48 | -3 | |
| 20 | UK | 19 | -1 | 52 | Jordan | 56 | +4 | |
| 21 | Izrael | 22 | +1 | 53 | Južna Afrika | 53 | 0 | |
| 22 | Malezija | 24 | +2 | 54 | Peru | 55 | +1 | |
| 23 | Novi Zeland | 14 | -9 | 55 | Slovačka | 51 | -4 | |
| 24 | Island | 20 | -4 | 56 | Argentina | 58 | +2 | |
| 25 | Japan | 26 | +1 | 57 | Grčka | 57 | 0 | |
| 26 | Belgija | 23 | -3 | 58 | Kolumbija | 54 | -4 | |
| 27 | Koreja | 29 | +2 | 59 | Ukrajina | 60 | +1 | |
| 28 | Francuska | 31 | +3 | 60 | Brazil | 61 | +1 | |
| 29 | Češka | 28 | -1 | 61 | Hrvatska | 59 | -2 | |
| 30 | Tajland | 27 | -3 | 62 | Mongolija | 62 | 0 | |
| 31 | Estonija | 30 | -1 | 63 | Venezuela | 63 | 0 | |
| 32 | Litva | 33 | +1 |
Posljednjih pet ekonomija na ljestvici konkurentnosti pokazuje lagane pomake na bolje. Mongolija (62.) i Venezuela (63.) ostaju na posljednjim mjestima, dok Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšavaju svoju poziciju. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.
Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u
Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta. Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.
U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je s 59. mjesta pala na 61. mjesto. Potrebno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad. To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.
Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u
Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.
Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:
– Gospodarski rezultati – poboljšanje indeksa međunarodne trgovine (+2), i cijene (+32)
– Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa javnih financija (+4)
– Infrastruktura – poboljšanje indeksa obrazovanja (+4)
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), domaćeg gospodarstva (-4), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdavlja i okoliša (-4).
Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:
- Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora.
- Efikasnost javnog sektora
Raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.
- Efikasnost poslovnog sektora
Plaće managementa i usluga, razina naknada i visok udjel žena u zaposlenosti.
- Infrastruktura
Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, dostupnost zdravstvenih usluga, znanje stranih jezika.
Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
- loše poslovno okruženje;
- državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir;
- preveliki porezi i doprinosi;
- nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
- razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.
Izazovi u 2018. godini ostali su isti kao i ranijih godina:
- potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;
- provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;
- smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;
- reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;
- provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.
Faktori konkurentnosti Hrvatske
| 2017. | 2018. | Promjena | |
| Gospodarski rezultati | 57 | 56 | +1 |
| Domaća gospodarstvo | 53 | 60 | -7 |
| Međunarodna trgovina | 18 | 16 | +2 |
| Strane investicije | 45 | 55 | -10 |
| Zaposlenost | 58 | 58 | 0 |
| Cijene | 43 | 11 | +32 |
| Efikasnost javnog sektora | 57 | 56 | +1 |
| Javne financije | 50 | 46 | +4 |
| Porezna politika | 57 | 57 | 0 |
| Institucionalni okvir | 55 | 56 | -1 |
| Poslovna legislativa | 59 | 59 | 0 |
| Društveni okvir | 36 | 40 | -4 |
| Efikasnost poslovnog sektora | 63 | 62 | +1 |
| Produktivnost i efikasnost | 51 | 54 | -3 |
| Tržište rada | 62 | 63 | -1 |
| Financije | 59 | 60 | -1 |
| Menadžment | 63 | 63 | 0 |
| Stavovi i vrijednosti | 63 | 63 | 0 |
| Infrastruktura | 46 | 46 | 0 |
| Osnovna infrastruktura | 53 | 57 | -4 |
| Tehnološka infrastruktura | 53 | 53 | 0 |
| Znanstvena infrastruktura | 56 | 57 | -1 |
| Zdravlje i okoliš | 33 | 37 | -4 |
| Obrazovanje | 44 | 40 | +4 |
Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr
Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr
———————————————————————————–
O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»
Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.
Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice. Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.