IMD godišnjak svjetske konkurentnosti 2019: Stvarni napredak zahtijeva brze i temeljitije reforme

ZAGREB, 28. svibanj 2019. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.». Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 332 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2019. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2018. i 2019. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.

„Desetljeća malih pomaka, nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji.  Najnovije izvješće pokazuje da je razina promjena nedostatna što rezultira zaostajanjem u odnosu na druge države.

Vrijeme u kojem živimo, okarakterizirano naglim promjenama, digitalizacijom procesa i mobilnošću, zahtjeva temeljite i brze društvene promjene kako bi osigurali željene poslovne i društvene uvjete za naše građane.  Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno je pristupiti redefiniranju društvenih vrijednosti, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te zahtijevati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost za provođenje navedenih promjena.  Odgovornost je na svima nama da provedemo nužne promjene u okviru naših nadležnosti i mogućnosti.“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Na rezultate ovogodišnjeg Izvješća uveliko je utjecala politička i ekonomska nesigurnost u Europi koju je izazvao BREXIT. Stoga europske zemlje ove godine nisu postigle značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Izuzetak je Irska koja je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta zbog dobrih gospodarskih rezultata koje su potakli poticaji za ulaganja na globalnoj razini, javni sektor te područja kao što su brendiranje i privlačenje talenata.

Ove godine Singapur je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska i Katar.

Globalna konkurentnost

WCY
2019
Zemlja WCY
2018
Promjena WCY
2019
Zemlja WCY
2018
Promjena
1 Singapur 3 +2 33 Češka 29 -4
2 Hong Kong 2 0 34 Kazahstan 38 +4
3 SAD 1 -2 35 Estonija 31 -4
4 Švicarska 5 +1 36 Španjolska 36 0
5 UAE 7 +2 37 Slovenija 37 0
6 Nizozemska 4 -2 38 Poljska 34 -4
7 Irska 12 +5 39 Portugal 33 -6
8 Danska 6 -2 40 Latvija 40 0
9 Švedska 9 0 41 Cipar 41 0
10 Katar 14 +4 42 Čile 35 -7
11 Norveška 8 -3 43 Indija 44 +1
12 Luksemburg 11 -1 44 Italija 42 -2
13 Kanada 10 -3 45 Rusija 45 0
14 Kina 13 -1 46 Filipini 50 +4
15 Finska 16 +1 47 Mađarska 47 0
16 Tajvan, Kina 17 +1 48 Bugarska 48 0
17 Njemačka 15 -2 49 Rumunjska 49 0
18 Australija 19 +1 50 Meksiko 51 +1
19 Austrija 18 -1 51 Turska 46 -5
20 Island 24 +4 52 Kolumbija 58 +6
21 Novi Zeland 23 +2 53 Slovačka 55 +2
22 Malezija 22 0 54 Ukrajina 59 +5
23 UK 20 -3 55 Peru 54 -1
24 Izrael 21 -3 56 Južna Afrika 53 -3
25 Tajland 30 +5 57 Jordan 52 -5
26 Saudijska Arabija 39 +13 58 Grčka 57 -1
27 Belgija 26 -1 59 Brazil 60 +1
28 Koreja 27 -1 60 Hrvatska 61 +1
29 Litva 32 +3 61 Argentina 56 -5
30 Japan 25 -5 62 Mongolija 62 0
31 Francuska 28 -3 63 Venezuela 63 0
32 Indonezija 43 +11

Posljednjih pet ekonomija na ljestvici konkurentnosti su Venezuela (63.), Mongolija (62.), Argentina (61.), Hrvatska (60.) i Brazil (59.). Ukrajina (54.), koja je prošle godine bila na 59. mjestu, poboljšala je svoju poziciju za 5 mjesta zbog pozitivnih pomaka u svim indeksima poslovne učinkovitosti te indeksa poreznih politika i javih financija.

„U godini visoke neizvjesnosti na globalnim tržištima, zbog brzih promjena u međunarodnom političkom okruženju kao i trgovinskih odnosa, kvaliteta institucija važan je element za povećanje prosperiteta. Snažan institucionalni okvir osigurava stabilnost poslovanja za ulaganje i inovacije, osiguravajući višu kvalitetu života za građane.“, rekao je Arturo Bris, profesor IMD-a i direktor IMD Centra za konkurentnost.

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Slovačka i Hrvatska neznatno su poboljšale svoju poziciju, za dva odnosno jedno mjesto. Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska zadržale su pozicije od prošle godine dok su Češka i Poljska pale za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto uslijed pada Argentine za 5 mjesta na ljestvici.

Detaljniji uvid na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove Hrvatske u području međunarodne trgovine, cijena te zdravlja i okoliša. Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja, pri čemu je Hrvatska bolja od Bugarske i Slovenije.

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 13 indeksa konkurentnosti, pri čemu u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme  (zaposlenost, porezna politika i institucionalni okvir) Hrvatska nije na samom začelju. Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i tehnološke infrastrukture. Na samom začelju zemalja uvrštenih u istraživanje IMD-a Hrvatska se nalazi prema konkurentnosti u području tržišta rada, poslovnog upravljanja i stavova i vrijednosti relevantnih za konkurentnost.

Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:

Gospodarski rezultati – poboljšanje indeksa domaćeg gospodarstva (+3), stranih ulaganja (+12) te zaposlenosti (+3)

Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa poreznih politika (+2) i institucionalnog okvira (+1)

Infrastruktura – poboljšanje indeksa znanstvene infrastrukture (+2)

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa cijena (-25),  društvenog okvira (-3), produktivnosti i efikasnosti (-3), te obrazovanja (-2).

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:

  • Gospodarski rezultati

Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski indeks troškova života, niska inflacija i niske cijene najma uredskog prostora.

  • Efikasnost javnog sektora

Stopa poreza na dobit, niske carinske barijere, devizne rezerve i stabilnost tečaja.

  • Efikasnost poslovnog sektora

Plaće managementa i usluga, razina naknada i visok udjel žena u zaposlenosti.

  • Infrastruktura

Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije te dostupnost zdravstvenih usluga.

Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:

  • pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva financiranje mirovina, imigracijski zakoni;
  • niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, privlačenje talenata, obrazovanje zaposlenika, transfer znanja, slaba prilagodljivost na promjene
  • poslovno upravljanje, vjerodostojnost menadžera, digitalna transformacija u kompanijama, upotreba digitalnih alata i tehnologije, održivi razvoj, javno privatno partnerstvo.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedeni su:

  • reformirati javnu administraciju i lokalnu samoupravu
  • razviti i reformirati obrazovni sustav
  • povećati efikasnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice (bolji transfer sredstava za istraživanje i razvoj)
  • smanjiti udio javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu
  • reformirati pravosuđa

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Indeksi konkurentnosti Hrvatske

2018. 2019. Promjena
 
Gospodarski rezultati 56 55 +1
Domaća gospodarstvo 60 57 +3
Međunarodna trgovina 16 23 -7
Strane investicije 55 43 +12
Zaposlenost 58 55 +3
Cijene 11 36 -15
Efikasnost javnog sektora 56 58 -2
Javne financije 46 46 0
Porezna politika 57 55 +2
Institucionalni okvir 56 55 +1
Poslovna legislativa 59 60 -1
Društveni okvir 40 43 -3
Efikasnost poslovnog sektora 62 63 -1
Produktivnost i efikasnost 54 57 -3
Tržište rada 63 63 0
Financije 60 61 -1
Menadžment 63 63 0
Stavovi i vrijednosti 63 63 0
Infrastruktura 46 49 -3
Osnovna infrastruktura 57 57 0
Tehnološka infrastruktura 53 57 -4
Znanstvena infrastruktura 57 55 +2
Zdravlje i okoliš 37 37 0
Obrazovanje 40 42 -2

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na linkovima:

Profil Hrvatske

Ljestvica svjetske konkurentnosti 2019.

Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr

———————————————————————————–

 

O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»

Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.

 

Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice.  Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.

www.konkurentnost.hr