IMD godišnjak svjetske konkurentnosti 2020: Konkurentnost bez promjena

ZAGREB, 16. lipanj 2020. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2020.». Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću, kao i prošle godine, nalazi na 60. mjestu od ukupno 63. svjetske ekonomije.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.

„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u post pandemijskom vremenu, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi“ – ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Pandemija COVID-19 imala je utjecaj na sve aspekte života u 2020. godini. Međutim, podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti taj utjecaj. Tvrdi podaci odnose se na 2019. godinu, a anketa gospodarstvenika provodila se od veljače do travnja 2020. i time samo djelomično uključuje utjecaj COVID-19. Na primjer, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu.

I ovogodišnji rezultati pokazuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

Globalna konkurentnost

WCY
2020
Zemlja WCY
2019
WCY
2020
Zemlja WCY
2019
1 Singapur 1 0 33 Češka 33 0
2 Danska 8 +6 34 Japan 30 -4
3 Švicarska 4 +1 35 Slovenija 37 +2
4 Nizozemska 6 +2 36 Španjolska 36 0
5 Hong Kong 2 -3 37 Portugal 39 +2
6 Švedska 9 +3 38 Čile 42 +4
7 Norveška 11 +4 39 Poljska 38 -1
8 Kanada 13 +5 40 Indonezija 32 -8
9 UAE 5 -4 41 Latvija 40 -1
10 SAD 3 -7 42 Kazahstan 34 -8
11 Tajvan 16 -5 43 Indija 43 0
12 Irska 7 -5 44 Italija 44 0
13 Finska 15 +2 45 Filipini 46 +1
14 Katar 10 -4 46 Turska 51 +5
15 Luksemburg 12 -3 47 Mađarska 47 0
16 Austrija 19 +3 48 Bugarska 48 0
17 Njemačka 17 0 49 Grčka 58 +9
18 Australija 18 0 50 Rusija 45 -5
19 UK 23 +4 51 Rumunjska 49 -2
20 Kina 14 -6 52 Peru 55 +3
21 Island 20 -1 53 Meksiko 50 -3
22 Novi Zeland 21 -1 54 Kolumbija 52 -2
23 Južna Koreja 28 +5 55 Ukrajina 54 -1
24 Saudijska Arabija 26 -2 56 Brazil 59 +3
25 Belgija 27 +2 57 Slovačka 53 -4
26 Izrael 24 -2 58 Jordan 57 -1
27 Malezija 22 +5 59 Južna Afrika 56 -3
28 Estonija 35 +7 60 Hrvatska 60 0
29 Tajland 25 -4 61 Mongolija 62 +1
30 Cipar 41 +9 62 Argentina 61 -1
31 Litva 29 -2 63 Venezuela 63 0
32 Francuska 31 -1

 

Rang na ljestvici konkurentnosti Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.)poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja.

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 10 od 20 indeksa, pri čemu na samom začelju (63. mjesto na ljestvici) stoji u tri područja: tržište rada, poslovno upravljanja te stavovi i vrijednosti. S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura)) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici). Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i osnovne infrastrukture.

Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2020. su:

  • Gospodarski rezultati: – međunarodna trgovina (+4), strana ulaganja (+2), zaposlenost (+6) i cijene (+11),
  • Efikasnost javnog sektora:  javne financije (+1) i institucionalni okvir (+3),
  • Efikasnost poslovnog sektora: – financije (+3),
  • Infrastruktura: tehnološka infrastruktura (+2) i obrazovanje (+2).

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području društvenog okvira (-5), osnovne infrastrukture (-2), te znanstvene infrastrukture (-2).

U okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti izdvojeni su sljedeći indikatori koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost:

  • Gospodarski rezultati

Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski indeks troškova života, niska inflacija, rast dugoročne zaposlenosti, izvoz komercijalnih usluga, bruto investicije u osnovni kapital – realni rast, realni BDP po glavi stanovnika te niske cijene najma uredskog prostora.

  • Efikasnost javnog sektora

Stabilnost tečaja, stopa poreza na dobit, niske carinske barijere, devizne rezerve, suficit državnog proračuna i ciljevi održivog razvoja.

  • Efikasnost poslovnog sektora

Naknade managementu, naknade u uslužnim djelatnostima, razina naknada, visok udjel žena među zaposlenima te pristupačnost financijskim uslugama.

  • Infrastruktura

Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, broj pretplatnika širokopojasne mreže, sporazumi o okolišu te dostupnost zdravstvenih usluga.

Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:

  • Gospodarski rezultati

Otpornost gospodarstva, izvoz roba, zalihe izravnih ulaganja u zemlji i inozemstvu te zaposlenost.

  • Efikasnost javnog sektora

Pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, zakon o radu, poticaji za ulaganja te imigracijski zakoni.

  • Efikasnost poslovnog sektora

Obrazovanje zaposlenika, slaba prilagodljivost na promjene, vjerodostojnost menadžera, zadovoljstvo potrošača, nacionalna kultura, financijske vještine, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama, kompetentan viši menadžment i socijalna odgovornost.

  • Infrastruktura

Razvoj i primjena tehnologija, održivi razvoj, javno-privatno partnerstvo, obrazovanje menadžmenta, transfer znanja, kvalificirani inženjeri te zakonodavstvo o znanstvenim istraživanjima.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su:

  • reformirati javnu upravu i teritorijalni ustroj države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa,
  • jačati sektore važne za samodostatnost u pogledu nacionalne sigurnosti, prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva,
  • jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding,
  • reforma pravosuđa,
  • ostvariti Tripe Helix koncept suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, troškovna konkurentnost, pristup financiranju, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Indeksi konkurentnosti Hrvatske (rang)

 

 

Profil Hrvatske možete pogledati na ovom linku

 

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.imd.org/wcc.

 

Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr.

 

———————————————————————————–

 

O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»

Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.

 

Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo sastavljeno od članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice.  Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.

www.konkurentnost.hr