ZAGREB, 16. lipanj 2020. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2020.». Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću, kao i prošle godine, nalazi na 60. mjestu od ukupno 63. svjetske ekonomije.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.
„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u post pandemijskom vremenu, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi“ – ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Pandemija COVID-19 imala je utjecaj na sve aspekte života u 2020. godini. Međutim, podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti taj utjecaj. Tvrdi podaci odnose se na 2019. godinu, a anketa gospodarstvenika provodila se od veljače do travnja 2020. i time samo djelomično uključuje utjecaj COVID-19. Na primjer, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu.
I ovogodišnji rezultati pokazuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.
Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Globalna konkurentnost
| WCY 2020 |
Zemlja | WCY 2019 |
WCY 2020 |
Zemlja | WCY 2019 |
|||
| 1 | Singapur | 1 | 0 | 33 | Češka | 33 | 0 | |
| 2 | Danska | 8 | +6 | 34 | Japan | 30 | -4 | |
| 3 | Švicarska | 4 | +1 | 35 | Slovenija | 37 | +2 | |
| 4 | Nizozemska | 6 | +2 | 36 | Španjolska | 36 | 0 | |
| 5 | Hong Kong | 2 | -3 | 37 | Portugal | 39 | +2 | |
| 6 | Švedska | 9 | +3 | 38 | Čile | 42 | +4 | |
| 7 | Norveška | 11 | +4 | 39 | Poljska | 38 | -1 | |
| 8 | Kanada | 13 | +5 | 40 | Indonezija | 32 | -8 | |
| 9 | UAE | 5 | -4 | 41 | Latvija | 40 | -1 | |
| 10 | SAD | 3 | -7 | 42 | Kazahstan | 34 | -8 | |
| 11 | Tajvan | 16 | -5 | 43 | Indija | 43 | 0 | |
| 12 | Irska | 7 | -5 | 44 | Italija | 44 | 0 | |
| 13 | Finska | 15 | +2 | 45 | Filipini | 46 | +1 | |
| 14 | Katar | 10 | -4 | 46 | Turska | 51 | +5 | |
| 15 | Luksemburg | 12 | -3 | 47 | Mađarska | 47 | 0 | |
| 16 | Austrija | 19 | +3 | 48 | Bugarska | 48 | 0 | |
| 17 | Njemačka | 17 | 0 | 49 | Grčka | 58 | +9 | |
| 18 | Australija | 18 | 0 | 50 | Rusija | 45 | -5 | |
| 19 | UK | 23 | +4 | 51 | Rumunjska | 49 | -2 | |
| 20 | Kina | 14 | -6 | 52 | Peru | 55 | +3 | |
| 21 | Island | 20 | -1 | 53 | Meksiko | 50 | -3 | |
| 22 | Novi Zeland | 21 | -1 | 54 | Kolumbija | 52 | -2 | |
| 23 | Južna Koreja | 28 | +5 | 55 | Ukrajina | 54 | -1 | |
| 24 | Saudijska Arabija | 26 | -2 | 56 | Brazil | 59 | +3 | |
| 25 | Belgija | 27 | +2 | 57 | Slovačka | 53 | -4 | |
| 26 | Izrael | 24 | -2 | 58 | Jordan | 57 | -1 | |
| 27 | Malezija | 22 | +5 | 59 | Južna Afrika | 56 | -3 | |
| 28 | Estonija | 35 | +7 | 60 | Hrvatska | 60 | 0 | |
| 29 | Tajland | 25 | -4 | 61 | Mongolija | 62 | +1 | |
| 30 | Cipar | 41 | +9 | 62 | Argentina | 61 | -1 | |
| 31 | Litva | 29 | -2 | 63 | Venezuela | 63 | 0 | |
| 32 | Francuska | 31 | -1 |
Rang na ljestvici konkurentnosti Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u
Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti
U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.)poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.
Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja.
Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 10 od 20 indeksa, pri čemu na samom začelju (63. mjesto na ljestvici) stoji u tri područja: tržište rada, poslovno upravljanja te stavovi i vrijednosti. S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura)) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici). Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i osnovne infrastrukture.
Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2020. su:
- Gospodarski rezultati: – međunarodna trgovina (+4), strana ulaganja (+2), zaposlenost (+6) i cijene (+11),
- Efikasnost javnog sektora: javne financije (+1) i institucionalni okvir (+3),
- Efikasnost poslovnog sektora: – financije (+3),
- Infrastruktura: tehnološka infrastruktura (+2) i obrazovanje (+2).
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području društvenog okvira (-5), osnovne infrastrukture (-2), te znanstvene infrastrukture (-2).
U okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti izdvojeni su sljedeći indikatori koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost:
- Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski indeks troškova života, niska inflacija, rast dugoročne zaposlenosti, izvoz komercijalnih usluga, bruto investicije u osnovni kapital – realni rast, realni BDP po glavi stanovnika te niske cijene najma uredskog prostora.
- Efikasnost javnog sektora
Stabilnost tečaja, stopa poreza na dobit, niske carinske barijere, devizne rezerve, suficit državnog proračuna i ciljevi održivog razvoja.
- Efikasnost poslovnog sektora
Naknade managementu, naknade u uslužnim djelatnostima, razina naknada, visok udjel žena među zaposlenima te pristupačnost financijskim uslugama.
- Infrastruktura
Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije, broj pretplatnika širokopojasne mreže, sporazumi o okolišu te dostupnost zdravstvenih usluga.
Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:
- Gospodarski rezultati
Otpornost gospodarstva, izvoz roba, zalihe izravnih ulaganja u zemlji i inozemstvu te zaposlenost.
- Efikasnost javnog sektora
Pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, zakon o radu, poticaji za ulaganja te imigracijski zakoni.
- Efikasnost poslovnog sektora
Obrazovanje zaposlenika, slaba prilagodljivost na promjene, vjerodostojnost menadžera, zadovoljstvo potrošača, nacionalna kultura, financijske vještine, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama, kompetentan viši menadžment i socijalna odgovornost.
- Infrastruktura
Razvoj i primjena tehnologija, održivi razvoj, javno-privatno partnerstvo, obrazovanje menadžmenta, transfer znanja, kvalificirani inženjeri te zakonodavstvo o znanstvenim istraživanjima.
Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su:
- reformirati javnu upravu i teritorijalni ustroj države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa,
- jačati sektore važne za samodostatnost u pogledu nacionalne sigurnosti, prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva,
- jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding,
- reforma pravosuđa,
- ostvariti Tripe Helix koncept suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, troškovna konkurentnost, pristup financiranju, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.
Indeksi konkurentnosti Hrvatske (rang)
Profil Hrvatske možete pogledati na ovom linku.
Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.imd.org/wcc.
Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr.
———————————————————————————–
O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»
Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.
Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo sastavljeno od članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice. Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.