ZAGREB, 1. listopad 2020. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2020.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 52. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu.
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.
Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. Kod većine zemalja odgovori na anketu prikupljeni su tijekom prvog razdoblja COVID-19. Postavljena pitanja nisu se odnosila na pitanja vezana uz pandemiju ali kako je tehnologija jedan od važnih alata u našoj borbi protiv pandemije, neki od trendova koji su identificirani imaju dodatni značaj.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.
Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.
Fleksibilnost i prilagodljivost, ne samo poduzeća već i pojedinaca, utječu na digitalni napredak zemalja. To je posebno slučaj u trenutnom pandemijskom kontekstu u kojem će fleksibilnost i prilagodljivost nadolazećim digitalnim tehnologijama omogućiti društvima da prebrode krizu.
„Hrvatska je u cjelini znatno napredovala u pogledu vlastite digitalne osposobljenosti, ali to nije bilo dovoljno i za rast njene konkurentnosti na svjetskoj sceni. Pojedine države su ostvarile skok na rang listi kao odraz znatnog napretka osposobljenosti u određenim područjima (Cipar, Turska, Estonija, Grčka). Iako smo svjedočili pojedinim sjajnim uspjesima na digitalnom području u Hrvatskoj, pa i u nastupu Hrvatskih tvrtki na svjetskoj razini, za napredovanje na svjetskoj rang listi potrebno je više. Osim znanja i tehnologije, u čemu smo dosta uspješni, potrebna je i spremnost i osposobljenost za buduće izazove, te stalna i usmjerena aktivnost države i društva u cjelini. To pokazuje i ovo Izvješće IMD-a i primjeri uspješnih zemalja. Ostvarili smo znatan napredak u području obrazovanja te bi trebalo takav pristup proširiti i omogućiti skokovit napredak inicijalno u segmentu digitalne osposobljenost a zatim u društvenom razvitku u cjelini“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Danska, Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska. U odnosu na 2019. godinu 29 zemalja je zabilježilo pad na ljestvici, 23 zemlje su napredovale, a 11 su zadržale poziciju.
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
WDC 2020 |
Zemlja | WDC 2019 |
WDC 2020 |
Zemlja | WDC 2019 |
|
1 | SAD | 1 | 33 | Španjolska | 28 | |
2 | Singapur | 2 | 34 | Saudijska Arabija | 39 | |
3 | Danska | 4 | 35 | Češka | 37 | |
4 | Švedska | 3 | 36 | Kazahstan | 35 | |
5 | Hong Kong | 8 | 37 | Portugal | 34 | |
6 | Švicarska | 5 | 38 | Latvija | 36 | |
7 | Nizozemska | 6 | 39 | Tajland | 40 | |
8 | Rep. Koreja | 10 | 40 | Cipar | 54 | |
9 | Norveška | 9 | 41 | Čile | 42 | |
10 | Finska | 7 | 42 | Italija | 41 | |
11 | Tajvan | 13 | 43 | Rusija | 38 | |
12 | Kanada | 11 | 44 | Turska | 52 | |
13 | V. Britanija | 15 | 45 | Bugarska | 45 | |
14 | UAE | 12 | 46 | Grčka | 53 | |
15 | Australija | 14 | 47 | Mađarska | 43 | |
16 | Kina | 22 | 48 | Indija | 44 | |
17 | Austrija | 20 | 49 | Rumunjska | 46 | |
18 | Njemačka | 17 | 50 | Slovačka | 47 | |
19 | Izrael | 16 | 51 | Brazil | 57 | |
20 | Irska | 19 | 52 | Hrvatska | 51 | |
21 | Estonija | 29 | 53 | Jordan | 50 | |
22 | Novi Zeland | 18 | 54 | Meksiko | 49 | |
23 | Island | 27 | 55 | Peru | 61 | |
24 | Francuska | 24 | 56 | Indonezija | 56 | |
25 | Belgija | 25 | 57 | Filipini | 55 | |
26 | Malezija | 26 | 58 | Ukrajina | 60 | |
27 | Japan | 23 | 59 | Argentina | 59 | |
28 | Luksemburg | 21 | 60 | Južna Afrika | 48 | |
29 | Litva | 30 | 61 | Kolumbija | 58 | |
30 | Katar | 31 | 62 | Mongolija | 62 | |
31 | Slovenija | 32 | 63 | Venezuela | 63 | |
32 | Poljska | 33 |
Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske
2020. | 2019. | Promjena | |
Ukupan rang na ljestvici | 52 | 51 | -1 |
Znanje | 41 | 42 | +1 |
Talent | 61 | 58 | -3 |
Obuke i obrazovanje | 26 | 31 | +5 |
Koncentracija znanja | 32 | 33 | +1 |
Tehnologija | 49 | 50 | +1 |
Pravni okvir | 59 | 59 | 0 |
Kapital | 43 | 50 | +7 |
Tehnološki okvir | 40 | 41 | +1 |
Spremnost za budućnost | 62 | 60 | -2 |
Usvajanje tehnologije | 46 | 51 | +5 |
Poslovna agilnost | 63 | 62 | -1 |
IT integracija | 59 | 57 | -2 |
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2020
Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr
Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr
———————————————————————————–
Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice. Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.
IMD – Institut za razvoj poslovnog upravljanja je neovisna akademska institucija iz Švicarske koju su prije 75 godina osnovali poslovni lideri za poslovne lidere. Od svog nastanka, IMD kontinuirano radi na obrazovanju lidera koji transformiraju organizacije i doprinose društvu. Sa sjedištem u Lausanne i Singapuru, IMD je posljednjih devet uzastopnih godina rangiran u Top 3 FT-ove globalne ljestvice obrazovanja.