Napokon napredak – Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

Zagreb, 9. listopad 2019.Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstava svijeta te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu što je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila.  

„Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija  i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme.  Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihovog uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Ukupni broj indikatora je 103, a udjel „čvrstih“ statističkih indikatora iznosi 70% dok se 30% indikatora  odnosi na pokazatelje dobivene istraživanjem mišljenja gospodarstvenika. Stoga ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99% svjetskog BDP-a i 94% svjetske populacije.

Metodologija također mjeri i udaljenost zemlje od „idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 te u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9 što znači da smo za 38,1 udaljeni od idealnog stanja (ocjena 100).

Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska,

Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo i Danska.

Tabela 1: Prvih 10 zemalja

 

 

 

 

 

 

 

 

Tabela 2: Hrvatska i referentne zemlje

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2019.

Slika 1: Stupovi konkurentnosti

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2019.

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Također smo u odnosu na prošlu godinu bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).

U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustav (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti inflaciju (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (13.), prava radnika (14.), i dr.

Tabela 3: Konkurentske prednosti 2019. – indikatori

Indikatori Rang
Inflacija 1
Kreditni raskorak/jaz (razliku između kredita u BDP-u i dugoročnog trenda) 1
Stopa elektrifikacije (% stanovništva) 2
Trgovinske barijere 6
Prava dioničara u korporativnom upravljanju 12
Kvaliteta cesta 13
Prava radnika 14
Zašita okoliša i s njom povezani ugovori (na snazi) 17
Obavezne pričuve banaka 18
Gustoća željezničke mreže (km mreže na km2) 21
Raširenost ne tarifnih barijera 22
Regulatorni okvir za insolventnost 26
Slučajevi terorizma 28
Kvaliteta zemljišnih knjiga 28
Pouzdanost vodoopskrbe 29
Transparentnost proračuna 34
Stopa samoubojstava (na 100.000 stanovnika) 35
Propisi o energetskoj učinkovitosti 36
Omjer učitelja i učenika u osnovnim školama 37
Pretplata za fiksni široko pojasni Internet 39
Efikasnost procesa otklanjanja prepreka na granici (carine) 40

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2019.

Kao i prošlih godina najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenje vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonost prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženje kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanja i otpuštanja radnika (136.), i dr.

Tabela 4: Nedostaci konkurentnosti 2019. – indeksi

Indikatori Rang
Digitalne vještine aktivne populacije 101
Prava vlasništva 111
Kvaliteta strukovnog obrazovanja 116
Kvaliteta standarda revizije i izvješćivanja 117
Sofisticiranost kupaca 117
Plaće i produktivnost 119
Prilagodljivost zakonskog okvira digitalnim poslovnim modelima 120
Vještine diplomanata 126
Rast inovativnih kompanija 126
Mobilnost radne snage u zemlji 126
Neovisnost sudstva 126
Spremnost na delegiranje upravljanja 127
Oslanjanje na profesionalni menadžment 127
Edukacija i osposobljavanje 128
Suradnja različitih dionika 132
Stabilnost vladinih politika 132
Stupanj razvoja klastera 132
Raznolikost radne snage 134
Suradnja na području radnih odnosa 135
Sposobnost vlade da se prilagodi promjenama 136
Zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika 136
Jednostavnost pronalaženja kvalificiranih zaposlenika 137
Fokusiranost Vlade prema budućnosti 137
Sklonost prema poduzetničkim rizicima 137
Lakoća zapošljavanja strane radne snage 137
Efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa 138
Opterećenje vladinim propisima 139
Efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova 140

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2019.

Izvješće pokazuje da ukidanjem administrativnih procedura, stvaranja ozračja pravne sigurnosti te smanjenja davanja poduzetnika vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja kako bi se razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava osnažila tehnološka spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga.

Glavne poruke Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019. su:

  • Povećanje konkurentnosti je od velike važnosti kako bi se poboljšao životni standard
  • Globalne ekonomije nisu spremne na budući pad produktivnosti
  • Donositelji politika moraju se osim monetarne politike okrenuti drugim politikama koje povećavaju ulaganja i poticaje za oživljavanje rasta produktivnosti
  • Pronalaženje ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital bit će presudno za povećanje produktivnosti.

 

WEF_GCI4_2019_Profile_HRV

GCR 2019 – Rankings

WEF_TheGlobalCompetitivenessReport2019

 

Više informacija o istraživanju potražite na www.konkurentnost.hr i www.weforum.org .

Za dodatne informacije, molimo Vas da nas kontaktirate na broj 01/4897 574 ili elektroničkom poštom na jadranka.gable@hup.hr .

…………………………………………………………………………………………………………………

Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice. Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.

www.konkurentnost.hr