IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije. Ove godine po prvi put uključeni su Cipar i Saudijska Arabija. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 346 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2016. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

Prvi put ove godine, IMD objavljuje zasebno rangiranje digitalne konkurentnosti zemalja prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu. Pokazatelji za tehnologiju i znanstvenu infrastrukturu već su uključeni u ukupne rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti. Novo rangiranje digitalne konkurentnosti uvodi nekoliko novih kriterija koji mjere sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknula njihovu primjenu u javnim servisima, poslovnim modelima i društvu općenito. Digitalna konkurentnost temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnost za budućnost.

„Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila priliku priključiti se državama i društvima s kojima se je desetljećima uspoređivala i čiji smo životni standard priželjkivali. Nažalost, Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju.  Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju,  propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na greške prošlosti.  I ova analiza pokazuje naše slabosti u svim područjima, pa čak i u onim, poput telekomunikacija i ICT sektora, u kojima smo prije desetak godina bili među naprednijim.

Smatramo ovu godinu kritičnom i prijelomnom. Konačno trebamo pristupiti ozbiljnim i temeljitim reformama i promjenama koje bi omogućile zaokret koji odavno priželjkujemo.  Analiza konkurentnosti još jednom pokazuje, da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, koncensusom definirati nacionalnu Viziju i koncensusom definirati temeljne afirmativne vrednote  hrvatskog društva.“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.  

U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je zadržao prvu poziciju i po drugi put je vodeća ekonomija po kriteriju konkurentnosti. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska, zatim slijede Singapur, SAD, Nizozemska Irska, Danska, Luksemburg, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Izvješće ponovo potvrđuje važnost poslovnog okruženja koje potiče otvorenost i produktivnost zemlje. Dobar primjer je Kina koja svoj rast od 7 mjesta na ljestvici konkurentnosti zahvaljuje međunarodnoj trgovini. Na začelju ljestvice konkurentnosti su zemlje koje su politički i gospodarski nestabilne.

Ljestvica konkurentnosti

WCY
2017
Zemlja WCY
2016
Promjena WCY
2017
Zemlja WCY
2016
Promjena
1 Hong Kong 1 0 33 Litva 30 -3
2 Švicarska 2 0 34 Španjolska 34 0
3 Singapur 4 +1 35 Čile 36 +1
4 SAD 3 -1 36 Saudijska Arabija 0 0
5 Nizozemska 8 +3 37 Cipar 0 0
6 Irska 7 +1 38 Poljska 33 -5
7 Danska 6 -1 39 Portugal 39 0
8 Luksemburg 11 +3 40 Latvija 37 -3
9 Švedska 5 -4 41 Filipini 42 +1
10 UAE 15 +5 42 Indonezija 48 +6
11 Norveška 9 -2 43 Slovenija 43 0
12 Kanada 10 -2 44 Italija 35 -9
13 Njemačka 12 -1 45 Indija 41 -4
14 Tajvan 14 0 46 Rusija 44 -2
15 Finska 20 +5 47 Turska 38 -9
16 Novi Zeland 16 0 48 Meksiko 45 -3
17 Katar 13 -4 49 Bugarska 50 +1
18 Kina 25 +7 50 Rumunjska 49 -1
19 UK 18 -1 51 Slovačka 40 -11
20 Island 23 +3 52 Madžarska 46 -6
21 Australia 17 -4 53 Južna Afrika 52 -1
22 Izrael 21 -1 54 Kolumbija 51 -3
23 Belgija 23 0 55 Peru 54 -1
24 Malezija 19 -5 56 Jordan 53 -3
25 Austrija 24 -1 57 Grčka 56 -1
26 Japan 26 0 58 Argentina 55 -3
27 Tajland 28 +1 59 Hrvatska 58 -1
28 Češka 27 -1 60 Ukrajina 59 -1
29 Korea 29 0 61 Brazil 57 -4
30 Estonija 31 +1 62 Mongolija 60 -2
31 Francuska 32 +1 63 Venezuela 61 -2
32 Kazahstan 47 +15

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

IMD godišnjak konkurentnosti 2017

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2017.

Od zemalja novih članica EU jedino je Bugarska (+1) neznatno poboljšala svoju poziciju, Slovenija ostala na 43. mjestu, dok su ostale zemlje pale na ljestvici konkurentnosti. Značajan pad imala je Slovačka za 11 mjesta, Mađarska za 6 i Poljska za 5 mjesta.

U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je s 58. mjesta pala na 59. mjestu bez obzira što je i ove godine poboljšala svoju ocjenu konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je bitno promatrati dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo. To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije te je stoga vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.

Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u

IMD godišnjak konkurentnosti 2017

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2017.

Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:
Gospodarski rezultati – poboljšanje indeksa domaće ekonomije (+5), međunarodne trgovine (+6), stranih investicija (+7) i zaposlenosti (+2)
Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa javnih financija (+4)
Efikasnost poslovnog sektora – poboljšanje indeksa produktivnosti i efikasnosti (+1)
Infrastruktura – poboljšanje indeksa zdravlja i okoliša (+1)

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:
• Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života i niske cijene najma uredskog prostora.
• Efikasnost javnog sektora
Raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.
 Efikasnost poslovnog sektora
Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.
• Infrastruktura
Investicije u telekomunikacije, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje po učeniku, udio obnovljivih izvora energije, obrazovana ženska radna snaga, dostupnost zdravstvenih usluga, niski troškovi mobilnih telekomunikacija.

Najveći pad zabilježen je u području indeksa cijena (-4) zbog cijene goriva; poslovne legislative (-4) zbog pogoršanja anketnih ocjena korisnosti subvencija, pristupa javnim nabavama, politike poticanja tržišnog natjecanja i zaštite ulagača; osnovne infrastrukture (-4) zbog pogoršanja ocjena kvalitete upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini te održavanja i razvoja infrastrukture; znanstvene infrastrukture (-4) zbog pogoršanja pokazatelja ulaganja u istraživanje i razvoj i inovativnosti. Također je zamjetno pogoršanje indeksa porezne politike (-3), financija (-3) i menadžmenta (-3).

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
– loše poslovno okruženje
– slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nezaposlenost mladih, starenje stanovništva, nedovoljna diversifikacija gospodarstva;
– lakoća poslovanja, državno vlasništvo u kompanijama, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir, imigracijski zakoni;
– visoka cijena kapitala, preveliki porezi i doprinosi;
– slabo razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
– razvoj i primjena tehnologije, privatno-javno partnerstvo, transfer znanja,  niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

Izazovi u 2017. godini su:
– potaknuti rast BDP-a, posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;
– provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;
– smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;
– reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;
– provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika učinkovitost pravnog okruženja i konkurentan porezni sustav.

Faktori konkurentnosti Hrvatske

2017. 2016. Promjena
Gospodarski rezultati 57 56 -1
Domaća trgovina 53 58 +5
Međunarodna trgovina 18 24 +6
Strane investicije 45 52 +7
Zaposlenost 58 60 +2
Cijene 43 39 -4
Efikasnost javnog sektora 57 56 -1
Javne financije 50 54 +4
Porezna politika 57 54 -3
Institucionalno okruženje 55 54 -1
Poslovna legislativa 59 55 -4
Društveno okruženje 36 33 -3
Efikasnost poslovnog sektora 63 61 -2
Produktivnost i efikasnost 51 52 +1
Tržište rada 62 60 -2
Financije 59 56 -3
Menadžment 63 60 -3
Stavovi i vrijednosti 63 61 -2
Infrastruktura 46 43 -3
Osnovna infrastruktura 53 49 -4
Tehnološka infrastruktura 53 52 -1
Znanstvena infrastruktura 56 52 -4
Zdravlje i okoliš 33 34 +1
Obrazovanje 44 42 -2
Digitalna konkurentnost

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je Singapur, a slijede Švedska, SAD, Finska i Danska. Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama. Tako su na primjer Singapur i Švedska donijeli propise koji olakšavaju priljev inozemnih talenata i time potaknuli tehnološki razvoj i inovacije kao i prilagođavanje i agilnost ekonomije tehnološkim promjenama.

WCY
2017
Zemlja WCY
2016
        WCY
2017
Zemlja WCY
2016
1 Singapur 1 33 Portugal 31
2 Švedska 3 34 Slovenija 34
3 SAD 2 35 Latvija 33
4 Finska 4 36 Saudijska Arabija 0
5 Danska 8 37 Poljska 38
6 Nizozemska 4 38 Kazahstan 41
7 Hong Kong 11 39 Italija 34
8 Švicarska 7 40 Čile 37
9 Kanada 5 41 Tajland 39
10 Norveška 9 42 Rusija 40
11 UK 12 43 Slovačka 41
12 Tajvan 16 44 Madžarska 42
13 Izrael 13 45 Bugarska 47
14 Novi Zeland 10 46 Filipini 46
15 Australia 14 47 Južna Afrika 51
16 Austrija 19 48 Hrvatska 44
17 Njemačka 15 49 Meksiko 52
18 UAE 25 50 Grčka 45
19 Koreja 17 51 Indija 53
20 Luksemburg 21 52 Turska 50
21 Irska 20 53 Cipar 0
22 Belgija 18 54 Rumunjska 49
23 Island 26 55 Brazil 54
24 Malezija 24 56 Jordan 48
25 Francuska 22 57 Argentina 55
26 Estonija 27 58 Kolumbija 56
27 Japan 23 59 Indonezija 60
28 Katar 28 60 Ukrajina 59
29 Litva 29 61 Mongolija 57
30 Španjolska 30 62 Peru 58
31 Kina 35 63 Venezuela 61
32 Češka 32

Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivna kretanja pozitivni pomaci napravljeni su u samo dva indeksa:
– Znanje – poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;
– Spremnost za budućnost – poboljšanje indeksa usvajanja stavova.

Faktori  digitalne konkurentnosti Hrvatske

2017. 2016. Promjena
Ukupan rang na ljestvici 48 44 -4
Znanje 50 45 -5
Talent 59 56 -3
Obuka i obrazovanje 41 37 -4
Koncentracija znanja 35 36 +1
Tehnologija 47 43 -4
Pravni okvir 52 47 -5
Kapital 52 48 -4
Tehnološki okvir 40 40 0
Spremnost za budućnost 56 50 -6
Usvajanje stavova 43 54 +11
Poslovna agilnost 62 45 -12
IT integracija 46 46 0

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu digitalnu konkurentnost u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti:
• Znanje
Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, veliku broj ženskih istraživača i odbreni visoko tehnološki patenti.
• Tehnologija
Provođenje ugovora i investicije u telekomunikacije.
• Spremnost za budućnost
e-sudjelovanje i uporaba pametnih telefona.

Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:
– međunarodno iskustvo
– strana visoko kvalificirana radna snaga
– obuka zaposlenika
– upravljanje gradovima
– digitalne vještine
– prava intelektualnog vlasništva financiranje tehnološkog razvoja
– javno privatno partnerstvo
– uporaba analitike

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega je moguće pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.