IMD godišnjak svjetske konkurentnosti 2018: Konkurentnost i sposobnost za privlačenje investicija dramatično niski

 ZAGREB, 23. svibanj 2018. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2018.». Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 61. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2018. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2017. i 2018. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.

„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji.  U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci.  Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države.

Vrijeme u kojem živimo, okarakterizirano naglim promjenama, digitalizacijom procesa i mobilnošću zahtjeva temeljite društvene promjene kako bi osigurali željene poslovne i društvene uvjete za naše građane.  Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno je pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena.  Odgovornost je na svima nama da provedemo nužne promjene u okviru naše nadležnosti i mogućnosti.», ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.

Globalna konkurentnost

WCY
2018
Zemlja WCY
2017
Promjena WCY
2017
Zemlja WCY
2016
Promjena
1 SAD 4 +3 33 Portugal 39 +6
2 Hong Kong 1 -1 34 Poljska 38 +4
3 Singapur 3 0 35 Čile 35 0
4 Nizozemska 5 +1 36 Španjolska 34 -2
5 Švicarska 2 -3 37 Slovenija 43 +6
6 Danska 7 +1 38 Kazahstan 32 -6
7 UEA 10 +3 39 Saudijska Arabija 36 -3
8 Norveška 11 +3 40 Latvija 40 0
9 Švedska 9 0 41 Cipar 37 -4
10 Kanada 12 +2 42 Italija 44 +2
11 Luksemburg 8 -3 43 Indonezija 42 -1
12 Irska 6 -6 44 Indija 45 +1
13 Kina 18 +5 45 Rusija 46 +1
14 Katar 17 +3 46 Turska 47 +1
15 Njemačka 13 -2 47 Mađarska 52 +5
16 Finska 15 -1 48 Bugarska 49 +1
17 Tajvan 14 -3 49 Rumunjska 50 +1
18 Austrija 25 +7 50 Filipini 47 -3
19 Australija 21 +2 51 Meksiko 48 -3
20 UK 19 -1 52 Jordan 56 +4
21 Izrael 22 +1 53 Južna Afrika 53 0
22 Malezija 24 +2 54 Peru 55 +1
23 Novi Zeland 14 -9 55 Slovačka 51 -4
24 Island 20 -4 56 Argentina 58 +2
25 Japan 26 +1 57 Grčka 57 0
26 Belgija 23 -3 58 Kolumbija 54 -4
27 Koreja 29 +2 59 Ukrajina 60 +1
28 Francuska 31 +3 60 Brazil 61 +1
29 Češka 28 -1 61 Hrvatska 59 -2
30 Tajland 27 -3 62 Mongolija 62 0
31 Estonija 30 -1 63 Venezuela 63 0
32 Litva 33 +1

 

Posljednjih pet ekonomija na ljestvici konkurentnosti pokazuje lagane pomake na bolje. Mongolija (62.) i Venezuela (63.) ostaju na posljednjim mjestima, dok Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšavaju svoju poziciju. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta. Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.

U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je s 59. mjesta pala na 61. mjesto. Potrebno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene te ove godine ponovo lagani pad. To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.

Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u

 Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2018.

 

Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:

Gospodarski rezultati – poboljšanje indeksa međunarodne trgovine (+2), i cijene (+32)

Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa javnih financija (+4)

Infrastruktura – poboljšanje indeksa obrazovanja (+4)

 

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa stranih investicija (-10), domaćeg gospodarstva (-4), društvenog okvira (-4), produktivnosti i efikasnosti (-3), osnovne infrastrukture (-4) te zdavlja i okoliša (-4).

 

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:

  • Gospodarski rezultati

Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života, niska inflacija, stanje proračuna i niske cijene najma uredskog prostora.

  • Efikasnost javnog sektora

Raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.

  • Efikasnost poslovnog sektora

Plaće managementa i usluga, razina naknada i visok udjel žena u zaposlenosti.

  • Infrastruktura

Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije,  dostupnost zdravstvenih usluga, znanje stranih jezika.

 

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:

  • loše poslovno okruženje;
  • državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir;
  • preveliki porezi i doprinosi;
  • nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
  • razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.

Izazovi u 2018. godini ostali su isti kao i ranijih godina:

  • potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;
  • provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;
  • smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;
  • reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;
  • provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.

Faktori konkurentnosti Hrvatske

2017. 2018. Promjena
 
Gospodarski rezultati 57 56 +1
Domaća gospodarstvo 53 60 -7
Međunarodna trgovina 18 16 +2
Strane investicije 45 55 -10
Zaposlenost 58 58 0
Cijene 43 11 +32
Efikasnost javnog sektora 57 56 +1
Javne financije 50 46 +4
Porezna politika 57 57 0
Institucionalni okvir 55 56 -1
Poslovna legislativa 59 59 0
Društveni okvir 36 40 -4
Efikasnost poslovnog sektora 63 62 +1
Produktivnost i efikasnost 51 54 -3
Tržište rada 62 63 -1
Financije 59 60 -1
Menadžment 63 63 0
Stavovi i vrijednosti 63 63 0
Infrastruktura 46 46 0
Osnovna infrastruktura 53 57 -4
Tehnološka infrastruktura 53 53 0
Znanstvena infrastruktura 56 57 -1
Zdravlje i okoliš 33 37 -4
Obrazovanje 44 40 +4

 

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr

Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr

———————————————————————————–

O «Svjetskom godišnjaku konkurentnosti»

Hrvatska je i ove godine uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne. «Svjetski godišnjak konkurentnosti» objavljuje se svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a od 2006. Rezultati se objavljuju istovremeno u svim zemljama obuhvaćenim ovim mjerenjem.

Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice.  Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.

www.konkurentnost.hr