Ostaje nam izbor: životariti ili hrabro mijenjati

Global competitiveness Index 2018

Zagreb, 17. listopad 2018. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta.

Ove godine Svjetski gospodarski forum bitno je promijenio metodologiju. Ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udjel „čvrstih“ statističkih indikatora (pored indikatora iz ankete gospodarstvenika) povećan je sa ranijih 31% – 43% na 70% što znači da sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99% svjetskog BDP-a i 94% svjetske populacije, odnosno uključeno je 140 zemalja.

Prema novoj metodologiji Hrvatska je bitno bolje rangirana – na 68. poziciju, dok je prema staroj metodologiji u 2017. godini bila na 74. poziciji od 137 zemalja. Međutim, izravna usporedba rezultata i ranga u 2018. godini s ranijim izdanjima Izvješća nije moguća. Kako bi se ipak mogli usporediti rezultati rangiranja s prethodnom godinom, Svjetski gospodarski forum je primijenio novu metodologiju za vrijednosti novodefiniranih indikatora, odnosno izračunato je kakva bi bila pozicija svih zemalja da je i prethodne godine primijenjena nova metodologija.  U odnosu na prošlu godinu, ocjena konkurentnosti Hrvatske ostala je nepromijenjena, a izgubili smo dvije pozicije uslijed određenog napretka zabilježenog u Srbiji i Gruziji.

Novi Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija 4.0 obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija  i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme.  Da bi prosperirale, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključni čimbenik njihovog uspjeha. Novi indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja poboljšanja i pratiti napredak. Indeks također procjenjuje pokretače produktivnosti kao najvažniju odrednicu dugoročnog rasta i doprinosi podizanju svijesti opće javnosti o ekonomskim pitanjima koja utječu na njihov svakodnevni život.

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, obrazovanje i vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

„Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne Vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu Viziju.  Takav pristup upravljanja javnim politikama vratio bi nadu u bolju budućnost.  To bi, vjerojatno, pozitivno utjecalo na zadržavanje mladih u Hrvatskoj i potaknule mnoge naše sugrađane na poduzetništvo i uključivanje u gospodarski razvitak, a time i u realizaciju željene zajedničke budućnost. Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak.  Na svim čimbenicima u društvu je odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

Novom metodologijom se mjeri i udaljenost zemlje od „idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 (100 je idealno) te se ukida shema pondera „stupnja razvoja“ baziranog na visini BDP-a zemlje.

Na ljestvici globalne konkurentnosti najlošije smo rangirani u stupu makroekonomske stabilnosti (106.), tržišta rada (96.), veličine tržišta (78.) te institucija (76.), Kada gledamo koliko smo udaljeni od idealnog stanja najlošiji smo po kapacitetu inovacija (38 od 100), poslovnoj dinamici (56 od 100) te veličini tržišta (50 od 100).

Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi (36.), zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.). Kada gledamo udaljenost o idealnog stanja najbolji smo u području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77. od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69. od 100.).

Slika 1.: Stupovi konkurentnosti

Global competitiveness Index 2018 edition

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.

Izvješće pokazuje da kroz bitan napredak u ukidanju administrativnih procedura, stvaranju ozračja pravne sigurnosti te smanjenju davanja poduzetnika, vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga.

SAD je po novoj metodologiji najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno kraljevstvo, Švedska i Danska.

Tabela 1: Prvih 10 zemalja

 Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.

Tabela 2: Hrvatska i referentne zemlje

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.

 Tabela 3: Konkurentske prednosti 2018. – indeksi

Indikatori Rang od 0 -100 Izvor
Stopa elektrifikacije (% stanovništva) 1 100,00 IEA
Mogućnost utjecaja dioničara na korporativno upravljanje 5 80,00 Svjetska banka
Trgovinske barijere 6 93,01 ITC
Razlika između udjela kredita privatnom sektoru u BDP-u u promatranoj godini i dugoročnog trenda 16 100,00 Svjetska banka, WEF
Obavezne pričuve banaka 17 100,00 Svjetska banka
Kvaliteta cesta 17 74,90 Anketa – WEF
Gustoća željezničke mreže (km mreže na km2) 17 100,00 Svjetska banka
Raširenost necarinskih barijera 19 67,40 Anketa – WEF
Slučajevi terorizma 27 100,00 START
Pouzdanost opskrbe vodom 28 84,10 Anketa -WEF
Kvaliteta upravljanja zemljištem (pouzdanost infrastrukture, dostupnost informacija, rješavanje vlasničkih sporova) 31 75,00 Svjetska banka
Prava radnika (ljudska prava, pravo kolektivnog pregovaranja i udruživanja) 32 82,50 ITUC, WEF
Stopa samoubojstava (na 100.000 stanovnika) 33 98,20 UNODC
Godine provedene u obrazovnom sustavu/prosjek 37 74,70 UN
Omjer učitelja i učenika u osnovnim školama 39 90,70 Svjetska banka
Uključenost ženske radne snage 40 82,00 ILO, WEF
Efikasnost rada carine 40 49,50 Svjetska banka

Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.

Tabela 4: Nedostaci konkurentnosti 2017. – indeksi

Indikatori Rang od 0 -100 Izvor
Financiranje MSP 105 39,30 Anketa – WEF
Distorzivni učinak poreza i subvencija na trž. natjecanje 105 38,60 Anketa – WEF
Digitalne vještine populacije 108 43,50 Anketa – WEF
Kvaliteta standarda revizije i izvješćivanja 109 48,90 Anketa – WEF
Dostupnost rizičnog kapitala 110 23,10 Anketa – WEF
Kompleksnost sustava carina 112 33,70 ITC
Društveni kapital (socijalna kohezija, uključenost, mreže lokalne zajednice i obitelji, političko sudjelovanje) 112 44,60 Legatum Institut
Promjena udjela javnog duga u BDP-u 113 40,00 WEF, IMF
Kvaliteta strukovnog obrazovanja 113 41,40 Anketa – WEF
Povezanost razine plaća i produktivnosti 114 39,10 Anketa – WEF
Vještine diplomanata fakulteta 116 41,10 Anketa – WEF
Neovisnost sudstva 120 25,60 Anketa – WEF
Raširenost tržišne dominacije 120 33,80 Anketa – WEF
Zaštita prava vlasništva 122 42,50 Anketa – WEF
Spremnost na delegiranje upravljanja 122 42,70 Anketa – WEF
Rast inovativnih kompanija 123 38,20 Anketa – WEF
Jednostavnost pronalaženja kvalificiranih zaposlenika 124 38,70 Anketa – WEF
Oslanjanje na profesionalni menadžment 125 39,30 Anketa – WEF
Stupanj razvoja klastera 130 30,40 Anketa – WEF
Ulaganje firmi u obrazovanje radnika 131 34,70 Anketa – WEF
Fokusiranost Vlade prema budućnosti 133 22,80 Anketa – WEF
Raznolikost radne snage (etnička, religijska, spolna i rodna) 133 38,90 Anketa – WEF
Mobilnost radne snage u zemlji 134 36,60 ITUC, WEF
Sklonost suradnji unutar i između firmi te sa obrazovnim i znanstvenim institucijama 134 30,80 Anketa – WEF
Efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa 135 16,80 Anketa – WEF
Zapošljavanje i otpuštanje radnika 135 25,90 Anketa – WEF
Kritičko razmišljanje u obrazovnom sustavu 136 21,40 Anketa – WEF
Sklonost prema poduzetničkim rizicima 137 32,10 Anketa – WEF
Opterećenje vladinim propisima 138 14,20 Anketa – WEF
Efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova 139 14,40 Anketa – WEF
Lakoća zapošljavanja strane radne snage 139 29,40 Anketa – WEF

 Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.

Kao i prošlih godina najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenje vladinim propisima (138.), zapošljavanja i otpuštanja radnika (135.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.), uključenost ženske radne snage (40.).

Izvješće The Global Competitiveness Report 2018 – možete preuzeti na ovom linku.

Više informacija o istraživanju potražite na www.konkurentnost.hr i www.weforum.org .

Za dodatne informacije, molimo Vas da nas kontaktirate na broj 01/4897 574 ili elektroničkom poštom na jadranka.gable@hup.hr .