SVJETSKI GOSPODARSKI FORUM IZNIO PREPORUKE ZA GLOBALNI OPORAVAK GOSPODARSTAVA I DRUŠTAVA NAKON COVID-19 PANDEMIJE

Umjesto redovitog godišnjeg izvješća za 2020. godinu Forum ukazuje na nužnost dubinskih i sveobuhvatnih promjena.

Zagreb, 16. prosinac 2020. – Zbog pandemije u 2020. godini i globalnih napora potrebnih za suzbijanje zdravstvene krize i njenih socioekonomskih posljedica, Svjetski gospodarski forum ove godine neće objaviti ljestvicu Globalnog indeksa konkurentnosti za 2020. godinu. U izdanju sljedeće godine ponovo će se rangirati zemlje pružajući novi okvir za usmjeravanje budućeg gospodarskog rasta.

Stoga, ovogodišnje posebno izdanje Svjetskog gospodarskog foruma razmatra kontekst i prioritete nastale zbog posljedica pandemije, kao i od ranije poznate prioritete, poput potrebe za kombiniranjem produktivnosti s boljim standardom građana i očuvanjem okoliša. Posebno izdanje predstavlja rezultate i preporuke za politike kroz dva vremenska okvira. Prvi, kako kratkoročno oživjeti gospodarstvo razmatrajući prioritete za ponovno pokretanje gospodarstva te ugrađujući kriterije za dugoročnu produktivnost, uključenost i održivost. Drugi, kako transformirati ekonomije tijekom sljedećih 4-5 godina, razmatrajući prioritete za ekonomske sustave koji u potpunosti integriraju socijalne i ekološke ciljeve u oblikovanje politika. Uz to, uvodi se okvir za procjenu spremnosti zemalja za postizanje transformacije.

„Svjetski ekonomski forum već dugo potiče kreatore politika da prošire svoj fokus izvan kratkoročnog rasta na dugoročni prosperitet. Ovo izvješće jasno navodi prioritete za stvaranje gospodarstva produktivnijim, održivijim i uključivijim kad izađemo iz krize. Ulog u transformaciji naših ekonomskih sustava jednostavno ne može biti veći “, rekao je Klaus Schwab, osnivač i izvršni predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma.

Koji su aspekti konkurentnosti učinili gospodarstvo relativno otpornim tijekom pandemije?

  • Zemlje s naprednom digitalnom ekonomijom i digitalnim vještinama uspješnije su održavale svoja gospodarstva dok su njihovi građani radili od kuće. Nizozemska, Novi Zeland, Švicarska, Estonija i Sjedinjene Države dobro su se pokazale u ovoj mjeri.
  • Zemlje s čvrstim sustavima ekonomske sigurnosti, poput Danske, Finske, Norveške, Austrije, Luksemburga i Švicarske, bile su u spremnije pružati podršku onima koji nisu mogli raditi. Slično tome, zemlje s jakim financijskim sustavima poput Finske, Sjedinjenih Država, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Singapura mogu lakše osigurati kredite malim i srednjim poduzećima kako bi se spriječila nesolventnost.
  • Zemlje koje mogu uspješno planirati i integrirati zdravstvenu, fiskalnu i socijalnu politiku relativno su uspješnije ublažile posljedice krize, kao na primjer Singapur, Švicarska, Luksemburg, Austrija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
  • Zemlje s prethodnim iskustvom epidemija koronavirusa (npr. SARS) imale uspostavljene bolje protokole i tehnološke sustave (npr. Republika Koreja, Singapur) i mogu kontrolirati epidemiju relativno bolje od drugih.

Kako su se percepcije poslovanja promijenile tijekom krize?

U naprednim gospodarstvima poslovni lideri naglašavali su trendove povećanja tržišne koncentracije, značajan pad konkurencije za usluge, smanjenu suradnju između tvrtki i manje dostupnih kvalificiranih radnika na tržištu rada, jer se ubrzavao prijelaz na rad na daljinu. Poslovni lideri također su uočili spremnije odgovore vlada na promjene, poboljšanu suradnju unutar tvrtki i povećanu dostupnost rizičnog kapitala.

Na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju, poslovni lideri su naglašavali porast poslovnih troškova povezanih s kriminalom i nasiljem, smanjenje neovisnosti pravosuđa, daljnje smanjenje konkurencije i rastuću dominaciju na tržištu te stagniranje povjerenja u političare. Oni su također izrazili pozitivne stavove o vladinim odgovorima na promjene, suradnji unutar tvrtki i dostupnosti rizičnog kapitala. Također su primijetili povećanje kapaciteta za privlačenje talenata, što potencijalno može olakšati digitalno tržište rada.

Koji su imperativi buduće ekonomske transformacije?

Izvještaj razmatra preporuke za oživljavanje i transformaciju gospodarstva u četiri područja: povoljno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacija.

  • Transformacija povoljnog okruženja: Izvješće preporučuje vladama davanje prioriteta poboljšanju pružanja javnih usluga, planu upravljanja javnim dugom i proširenje digitalizacije. Dugoročno se preporučuje progresivnije oporezivanje, nadogradnja komunalnih usluga i izgradnja zelenije infrastrukture.
  • Transformacija ljudskog kapitala: Izvješće zagovara postupni prijelaz na kombinaciju proaktivnih ulaganja u nove prilike na tržištu rada, kao i proširivanje programa ponovnog kvalificiranja i usavršavanja. Dugoročno gledano, lideri bi trebali raditi na ažuriranju obrazovnih kurikuluma, reformi zakona o radu i poboljšati upotrebu novih tehnologija upravljanja talentima.
  • Transformacija tržišta: Iako su financijski sustavi postali znatno stabilniji od posljednje financijske krize, oni moraju biti sve inkluzivniji, jer rastuća tržišna koncentracija i stvaranje zapreka kretanju robe i ljudi riskiraju ometanje transformacije tržišta. Izvješće preporučuje uvođenje financijskih poticaja za tvrtke da se uključe u održiva i uključiva ulaganja, uz istovremeno ažuriranje okvira problematike konkurencije i monopola na tržištu.
  • Transformacija inovacijskog ekosustava: poduzetnička kultura je znatno porasla u posljednjem desetljeću, ali se je usporilo stvaranje novih tvrtki, revolucionarnih tehnologija, kao i proizvoda i usluga koji primjenjuju nove tehnologije. Izvješće preporučuje zemljama da prošire javna ulaganja u istraživanje i razvoj, istovremeno ih potičući i u privatnom sektoru. Dugoročno gledano, države bi trebale podržavati stvaranje „tržišta budućnosti“ i motivirati tvrtke da prihvate raznolikost kako bi poboljšale kreativnost i relevantnost tržišta.

„Pandemija ruši stare postavke o poslovanju i konkuriranju, ali ugrožava i čovjeka, pa smo na pragu  stvaranja nove paradigme. Nužno valja okrenuti dominantan kut gledanja s konkurentnosti i poslovanja ka životu i življenju, odnosno kako stvoriti trajne uvjete za život dostojan čovjeku. Mislim da to treba prepoznati i prigrliti, i kao pojedinac i kao društvo u cjelini!

Ovo neuobičajeno izvješće pokazuje na koje se aspekte poslovanja i življenja treba fokusirati na putu uspješnosti, temeljeno na iskustvima poslovnih lidera u najuspješnijim zemljama. Mi u Hrvatskoj također imamo uspješnih poslovnih pothvata sukladnih iznesenim preporukama, pa trebamo vjerovati i u sebe.  Izvješće ukazuje na zajedničke probleme i rješenja, ali ukazuje i na činjenicu da su najuspješnije zemlje koje integriraju uspješan posao i brigu za čovjeka i društvo. Uvjeren sam da u tom pristupu  možemo pronaći rješenje za naš ključni izazov – zašto sada toliko mladih ljudi ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj i što i kako napraviti da se to promijeni.“, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Koje su zemlje najbolje pripremljene za ekonomsku transformaciju?

Koncepti ekonomske transformacije su relativno novi i statistički podaci su ograničeni. Podaci 37 zemalja mapirani su u odnosu na 11 prioriteta navedenih u izvješću i utvrđeno je da iako nijedna zemlja nije u potpunosti spremna za oporavak i gospodarsku transformaciju, neke su u boljem položaju od drugih. Izvještaj procjenjuje da bi porast ocjena spremnosti za 10% mogao dovesti do povećanja BDP-a ovih 37 zemalja zajedno za 300 milijardi dolara. Međutim, ove prioritete za transformaciju treba uzeti u obzir zbog njihovih višestrukih učinaka na rast, uključivanje i održivost.

Ključni uvidi

  • Ulaganja u digitalnu infrastrukturu: Prijelaz na zelenije i sveobuhvatnije gospodarstvo mora biti potpomognut značajnim ulaganjima u infrastrukturu, uključujući proširenje digitalnih mreža. Danska, Estonija, Finska i Nizozemska trenutno su najbolje pripremljene za to.
  • Zelenije gospodarstvo: Jačanje „zelenog“ gospodarstva zahtijevat će nadogradnju energetske infrastrukture, prometnih mreža i obveze javnog i privatnog sektora za proširenje i poštivanje multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša. Danska, Estonija, Finska i Nizozemska najbolje su spremne za pokretanje gospodarske transformacije putem infrastrukture. Manje pripremljene zemlje uključuju Rusiju, Indoneziju, Tursku i Južnu Afriku.
  • Dugoročna ulaganja: Povećavanje poticaja za usmjeravanje financijskih sredstava prema dugoročnim ulaganjima u realno gospodarstvo može ojačati stabilnost i proširiti uključivanje. Finska, Švedska, Novi Zeland i Austrija relativno su bolje pripremljene od ostalih naprednih ekonomija, dok su Sjedinjene Države, trenutno najveće financijsko središte na svijetu, među najmanje spremnim.
  • Oporezivanje: prelazak na progresivniji porezni sustav pojavljuje se kao ključni pokretač ekonomske transformacije. Na toj su mjeri Republika Koreja, Japan, Australija i Južna Afrika postigle najviše rezultate, zahvaljujući relativno dobro uravnoteženim i progresivnim poreznim strukturama.
  • Proširene javnih usluga: Obrazovanje za budućnost, zakoni o radu i potpora dohotku trebaju biti bolje integrirani kako bi se proširio nivo socijalne zaštite. Njemačka, Danska, Švicarska i Velika Britanija relativno su bolje pripremljene od ostalih za kombiniranje odgovarajuće zaštite rada s novim modelima zaštitnih mreža. Južna Afrika, Indija, Grčka i Turska su manje pripremljene.
  • Poticaji za tržišta budućnosti: Poticanje i širenje ulaganja u istraživanje, inovacije i izume mogu stvoriti nova „tržišta budućnosti“ i potaknuti rast. Finska, Japan, Sjedinjene Države, Republika Koreja i Švedska bolje su pripremljene za stvaranje tržišta budućnosti, dok su Grčka, Meksiko, Turska i Slovačka Republika manje pripremljene.

 

WEF – Global competitiveness report 2020

GCR – Partner institutes briefing call

 

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.weforum.org .

Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr .

 

———————————————————————————–

Nacionalno vijeće za konkurentnost, osnovano 2002. godine, nezavisno je i nestranačko savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sastavljeno članova iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice.  Misija Nacionalnog vijeća za konkurentnost je trajno promoviranje i poticanje potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnoga standarda i kvalitete življenja građana Republike Hrvatske.

www.konkurentnost.hr